Bez slabog mjesta

Zagrebačko gradsko kazalište Komedija: Bertolt Brecht, Dobra duša iz Sečuana, red. Ivica Kunčević

  • Zagrebačko gradsko kazalište Komedija: Bertolt Brecht, Dobra duša iz Sečuana, red. Ivica Kunčević

    Bertolt Brecht, jedan od najvećih svjetskih dramatičara i pjesnika, našao se osmi put na repertoaru Gradskog kazališta Komedija. Društvena uloga kazališta, koju je zagovarao taj reformator teatra, zasigurno je još uvijek potrebna i poželjna, jer su i pitanja kao što je „kako biti dobar, a ipak opstati u ovom svijetu“ još uvijek aktualna i otvorena. Tematska okosnica nove Komedijine predstave, Dobra duša iz Sečuana, napisane na samom pragu Drugoga svjetskog rata, počiva upravo na tom i sličnim pitanjima. Kako ostati dobar, pravedan, pošten u iskvarenom i okrutnom svijetu? Kako biti plemenit ako to podrazumijeva vlastitu propast? Časno živjeti, a ne ugroziti vlastitu egzistenciju? Sve su to pitanja koje predstava provocira, potpuno u skladu s Brechtovim epskim teatrom, ne pružajući gotove odgovore, nego tražeći od gledatelja da se trgnu iz udobne promatračke pozicije, potičući ih na promišljanje i na reagiranje.
    Zagrebačko gradsko kazalište Komedija: Bertolt Brecht, Dobra duša iz Sečuana, red. Ivica Kunčević
    Radnja je smještena u Kinu, u siromašno predgrađe Sečuana, čiji su žitelji izmučeni glađu, bijedom i neimaštinom. Samo jedna duša među njima ostala je čista i neiskvarena u svijetu otimanja, laktarenja, korupcije, gramzivosti – duša prostitutke Šen Te. Iako ima prizvuk biblijske priče, pogotovo stoga što su i bogovi upleteni u njezinu sudbinu, epilog je posve drugačiji. Naime, i Šen Te će bogovi nagraditi, ali sasvim u skladu sa zemaljskim potrebama – darivat će joj novac. Sve će u u ovoj priči biti vrlo svakodnevno i poznato, a opet začudno. Nije slučajno za mjesto radnje odabrana daleka i nama bajkovita Kina, koja isprva otavlja dojam stranog i nepoznatog svijeta. Prepoznavajući društvene okolnosti, gledatelj će uvidjeti da je posrijedi univerzalna priča. Muke Šen Te počinju njezinim pokušajem da započne posao od kojeg će pristojno i pošteno živjeti. Umorna (i ugrožena) od toga da je neprestano iskorištavaju bezobzirni sugrađani, Šen Te osamostaljuje vlastiti alter ego u obliku svog izmišljenog bratića Šui Ta. Njegov lik preuzimat će po potrebi da se zaštiti. Na toj klackalici počivat će svi daljnji događaji, u pokušajima glavne junakinje da balansira između svoje maske i svog pravog lica.
    Zagrebačko gradsko kazalište Komedija: Bertolt Brecht, Dobra duša iz Sečuana, red. Ivica Kunčević
    Događaji se nižu kronološki, gusto su zbijeni i razgranati, a dinamičnost i složenost fabule neprekidno drže pažnju i zanimanje gledatelja. Nema očitih predvidljivosti radnje, ali dramska napetost ublažena je stalnim ubacivanjem glazbenih dionica – songova koji, izravno  se obraćajući publici, objašnjavaju ili komentiraju radnju. Ivica Kunčević vrhunski je uskladio ogromni glumački ansambl od čak 26 članova, u kojem kao da nema ni jedne slabe karike. Energija se osjećala tijekom čitave predstave, a glumci su funkcionirali kao ujednačena cijelina u kojoj je svaki pojedinačni član pažljivo profilirao svoj lik. Nadahnuta i precizna režija Ivice Kunčevića, zahvaljujući radu s izvrsnim suradnicima i dobroj glumačkoj podjeli, rezultirala je sjajnom predstavom. Nema tu ni jedne suvišne intervencije, ni jednog slabog segmenta: od besprijekorna i promišljena scenskog pokreta (Milko Šparemblek), preko svedene, a multifunkcionalne scenografije (Vitold Košir), do kreativno osmišljenih i do detalja razrađenih kostima (Danica Dedijer), svjetlosnih kulisa koje dočaravaju atmosferu (Zoran Mihanović), pa sve do neizostavne glazbene podloge. Žive i melodične kompozicije za ovaj komad napisao je Veseljko Barešić, a orkestar kazališta Komedija obavio je s njim sjajan posao. Na sceni su se podjednako pjevački dokazali i pojedini glumci.

    Teško je u odličnom i uigranom ansamblu, u kojem je suigra jedna od glavnih kvaliteta, izdvojiti bilo koga, no Jasna Palić Picukarić briljirala je u glavnim ulogama. I kao dobrodušna prostitutka i kao njezin izmišljeni bratić u kojeg se prerušava pokazala je ogroman glumački raspon, sa sitnim i osjetljivim, fino nijansiranim emotivnim prijelazima i prelijevanjima. Temeljitim i predanim pristupom ulogama oblikovala je lik živahne, dobroćudne i velikodušne žene, čiji se elan i nada u ljude i bolji život sa svakim susretom s realnošću sve više gase. Ni fizički ovo nije bilo lako, a kamoli sa svim psihološkim transformacijama koje je Jasna Palić Picukarić maestralno izvela. Potpuna koncentracija na precizni glumački izričaj podvojenosti lika dala je izvrsnu kreaciju koja je dominirala čitavom predstavom.
    Zagrebačko gradsko kazalište Komedija: Bertolt Brecht, Dobra duša iz Sečuana, red. Ivica Kunčević
    Projiciranje alter ega i nagona za opstankom u mušku, po modelu jaču figuru, to jest udvajanje njezina lika nije bilo dovoljno pred hordom gladnih, sebičnih i beskrupuloznih provincijalaca.  Iako većina njih nije crno-bijelo prikazana, reakcije na životne okolnosti sve ih izjednačavaju, čine od njih jedan organizam čiji dio Šen Te ne može postati, jer se ne može odreći svoga suštinskoga ja. Suprotstavljena masi koja funkcionira gotovo kao jedan lik, naša junakinja ostat će nezaštićena. „Pomozite nam da nađemo bolji kraj.“ – poručili su publici glumci sa scene, izravno i sugestivno, uključivši ih tako u ishod radnje, ne dopustivši im da odu bez odgovornosti.

    Smatrajući da umjetnost treba utjecati na pozitivne promjene u ljudskoj svijesti i društvenom sistemu, Brecht je nastojao odgajati publiku, navoditi je da da svoj glas. Tražio je „gledatelja kojemu se neće ugasiti cigareta“, odnosno gledatelja koji zadržava kritički pogled. Iako ovako dobra predstava opčinjava (pa bi se vjerojatno, da je pušenje u kazalištu dozvoljeno, cigarete pogasile) osnovni brehtijanski odgojni cilj uspješno je postignut, jer priča o Dobroj duši iz Sečuana ne ostavlja ravnodušnim i svakoga poziva na odgovornost.

    © Olivera Radović, KAZALIŠTE.hr, 14. svibnja 2014.
    Zagrebačko gradsko kazalište Komedija: Bertolt Brecht, Dobra duša iz Sečuana, red. Ivica Kunčević
    Bertolt Brecht
    Dobra duša iz Sečuana
    redatelj Ivica Kunčević
    premijera 25. travnja 2014.
    prijevod Ivan V. Lalić, glazba Veseljko Barešić, scenski pokret Milko Šparemblek, kostimografkinja Danica Dedijer, scenograf Vitold Košir, dizajner svjetla Zoran Mihanović, jezična savjetnica Đurđa Škavić, asistent redatelja Lovro Krsnik, asistentica kostimografkinje Ana Marija Srhoj-Filipović
    izvode:  Ronald Žlabur (Vang, vodonoša), Adam Končić (1. bog), Saša Buneta (2. bog), Ivica Zadro (3. bog), Jasna Palić Picukarić (Šen Te, Šui Ta), Filip Juričić (Jang Sun, pilot bez namještenja), Nada Abrus (Gospođa Jang, njegova majka), Ljubo Zečević (Policajac), Vanja Ćirić (Udova Šin), Vinko Kraljević (Muž), Jasna Bilušić (Žena), Renata Sabljak (Nećak), Sanja Marin (Kućevlasnica Mi Cu), Davor Svedružić (Gospodin Šu Fu), Nedim Prohić (Starac), Mirela Brekalo (Starica), Željko Duvnjak (Stolar), Ivan Magud (Nezaposleni), Lovro Krsnik (Tjelohranitelj), Ema Landeka, Beata Pucarić (Djeca), Luka Brezinščak, Vanja Dacović, Vlado Ledinščak, Ivan Babić, Lovro Matasić (Narod)
    Orkestar Kazališta Komedija: Melita Šafran (1. violina, koncert majstor), Ivan Zovko (2. violina), Maro Dujmić / Daniela Zmazek (viola), Vinko Grubešić (violončelo), Saša Špoljar (bass), Duško Zubalj (klavir), Stanko Radiković (flauta), Luko Stanović (1. klarinet), Tomislav Babić (2. klarinet), Juraj Janjić (trombon), Salih Sadiković (udaraljke)

Piše:

Olivera
Radović