Spomen duše grada

Gradsko kazalište Marina Držića, Dubrovnik: Rade Jarak, Duša od krumpira, red. Ozren Prohić

• 
  
  Nakon Kazina Feđe Šehovića, u dramatizaciji i režiji Ivice Kunčevića, roman Rade Jarka bio je ciljani izbor u novoj avanturi uprizorenja dubrovačkih autora i njihovih romana kojima je Dubrovnik temeljni i inspirativni motiv, povod pa i zagovor. Duša od krumpira Rade Jarka objavljen 2005. (kao treći roman i četvrta knjiga proze) nostaligična je posveta Gradu pisana s odmakom i empatijskom distancom usloženih žanrovskih poigravanja koja jasno detektiraju i vrijeme i podneblje postajući pričom širih interesa i tragova. Jarkovom romanu ishodište je Dubrovnik, grad i njegovi stanovnici u jednom danu turbuletne 1949. godine, pokušaj da se kroz sudbinu jedne obitelji od ugleda i vlastelinskih korijena otvore teme vremena koje ostavlja tragove i ne bira protagoniste. One koji pamte, one koji ostaju zatečeni i one koji svode račune suočeni s posljedicama.
  
  „Dokumentarnost, intertekstualnost i intermedijalnost, momenti su koji postaju izuzetno zanimljivi. Jarkov esejistički pristup povijesti, poticaj je za scenski esej o povijesti i Gradu. Grad je nešto posebno, a povijest je nešto što ima reperkusije na naše živote.“ – pojasnit će Ozren Prohić u programskoj knjižici neke od svojih odabranih redateljskih premisa: „Svaka režija jest priča o čitanju, dekonstrukcijski rečeno.“ „Ovdje je tekst poticaj za novu, esejističku teatralizaciju.“ – ključno je redateljsko alibijsko razotkrivanje Ozrena Prohića koji slaže nježnu, poetsku, preciznu i nostalgičnu slikovnicu spomenara Grada birajući mu stranice prijelomnih životnih usuda, drama i kronologija u kojoj su upisana osobna svjedočenja, sudbine, traume i kolektivni spomeni. Amarkordovskim slikama u kojima kroz imaginarnu dubrovačku saloču prolaze preostali izgubljeni izdanci obiteljskog stabla davne vlastele, gospari i njihove pristale gospođe ali i partizani, udabaši, klasni neprijatelji, akteri socijalističkih zanosa, udarnici, admirali, izdajnici i oni osuđeni da budu svjedoci koji pamte. I ne zaboravljaju.
  
  Koregrafirani kadrovi skupnih slika, izdvojeni lirski prizori, precizno raspoređeni susreti zatečenih protagonista koji slažu svoje sudbine u križaljci Jarkove dubrovačke priče u ne slučajno otvorenim bremenitim stranicama spomenra Grada. U teatarskom zagovoru koji ne podrazumijeva ravnodušnost. Sve su to neki od mogućih razabranih kodova predstave koja u noviju dubrovačku kazališnu praksu unosi svježinu i neke nove i drugačije zaigranosti. Izvedba koja nije tek još jedan premijerni naslov (u praksi kojoj smo sezonama, uz rijetke iznimke, svjedočili) nego razabrani povod, argumentirani izgovor i pozivnica. Datirana i s pokrićem. S prepoznatljivošću mentaliteta, raguzejskih sjeta i utjeha, Vojnovićevskih spleenova, suprostavljenih generacijskih razilaženja ali i odjeka poslijeratnih godina okrutnih razračunavanja s, Dubrovčanima znanim, topografskim šetnjama lokalitetima koji su, raznim svojim povijesnim i sudbinskim tragovima, ostajali, i ne samo razgledničkim lijepoglednim vedutiskim detaljima, nego i životno i sudbinski u biografije urezani prostori. Duše i uspomena.
  
  Idealne suradnike imao je Ozren Prohić u skladateljici Paoli Dražić Zekić i njenoj inspirativnoj cjelovitoj sveprisutnoj glazbenoj priči i komentaru, Zrinki Lukčec s prinosom koji nadilazi sam scenski pokret, crno-bijelim video projekcijama Ivana Faktora s dosluhnom skladnom likovnom suradnjom kostimografkinje Petre Dančević i scenografkinje Dubravki Lošić. Ali i u cijelom uigranom posvećenom glumačkom ansamblu, s galerijom glumačkih minijatura koji s Romanom Nikolićem slaže, igra i prikazuje prizore elegičnih memorijskih kadrova i sekvenci koje ne nude ravnodušnost i prizivaju prisjećanja. Posebice Dubrovčana kojima je, uz ostalo, ova predstava, usprkos univerzalnosti teme i ljubavne priče koja je začinje, namjenjena. I doslovno i zorno ali i u metafori samog naslova Jarkova romana i Prohićeve predstave – Duše od krumpira.
  
  © Davor Mojaš, KAZALIŠTE.hr, 29. prosinca 2015.
  
  Rade Jarak
  Duša od krumpira
  redatelj Ozren Prohić
  premijera 22. prosinca 2015.
  scenografkinja Dubravka Lošić, kostimografkinja Petra Dančević, autorica glazbe Paola Dražić Zekić, scenski pokret Zrinka Lukčec, dizajn svjetla Zoran Mihanović, video projekcije Ivan Faktor
  izvode: Izmira Brautović, Nika Burđelez, Zdeslav Čotić, Nina Hladilo, Edi Jertec, Romano Nikolić, Frane Perišin, Hrvoje Sebastijan, Mirej Stanić, Glorija Šoletić, Branimir Vidić, glasovi: Antonia Šurković i Paula Mojaš

Piše: