Uozbiljena farsa

Teatar Manje je više & Histrionski dom, Zagreb: Luko Paljetak, Govori mi o Augusti, red. Ivica Kunčević

• 
  
  Govori mi o Augusti Luka Paljetka praizvela je 1971. Kazališna družina Rinocerus u režiji utemeljitelja te grupe Petra Večeka, a ulogu Krvnika tumačio je današnji ravnatelj Glumačke družine Histrion Zlatko Vitez, Kralja je igrao pokojni Darko Čurdo, a Ludu Žarko Potočnjak. Svi su oni tada bili mladi ljudi kojima je nedvojbeno bio priznat talent i koji su na putu svoje afirmacije nastojali (a dobrim dijelom i uspjeli) tom predstavom ostvariti originalno djelo koje se odvajalo od glavnih tendencija tadašnjeg zagrebačkog teatra, te se u tretiranju kazališnog prostora (igrala se u privatnim stanovima u velikoj prenosivoj kutiji) i načinu teatarskog oblikovanja oslanjali na zamisli Grotowskog, ali i na inovacije tada značajnog zagrebačkog IFSK-a (Internacionalnog festivala studentskog kazališta).
  
  Paljetkov tekst je bio za ono vrijeme prilično neuobičajena farsa u kojoj je bila očita njegova iznimna pjesnička inovativnost i zaigranost, ali i umijeće usuglašavanja raznorodnih razina govora od lascivnosti preko ispraznosti političkih izjava do vrhunske poezije. Uz to bajka o Kralju koji se dosađuje i želi samo da ga Ludine priče (a posebice ona o izmišljenoj, idealiziranoj ljepotici Augusti) zabave da ne bi obraćao pozornost na nezadovoljstvo naroda mogla je tim elementom asocirati na predsjednika Josipa Broza. Kada je to stjecajem okolnosti izbilo u prvi plan (zahvaljujući jednoj njemačkoj televizijskoj emisiji koja je tu predstavu iskoristila kao okvir za prikazivanje nezadovoljstva odlukama u Karađorđevu kojima je dokrajčeno Hrvatsko proljeće) predstava je ocijenjena politički sumnjivom. Ipak to nije rezultiralo trajnom zabranom, pa je tekst tiskan 1974., a godinu dana kasnije Ivica Kunčević ga je postavio u Dubrovniku. Nakon toga je više puta igran i u vrijeme negdašnje države i u neovisnoj Hrvatskoj, a 1999. u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu izvedena je i istoimena opera Zorana Juranića prema toj Paljetkovoj farsi.
  
  Govori mi o Augusti je i time pokazala slojevitost značenja i mogućnost različitih tumačenja. Vjerojatno je i to bio jedan od razloga što se nakon više od četrdeset godina često nagrađivani veteran Ivica Kunčević odlučio za novu interpretaciju komada akademika koji je danas neprijeporno u samom vrhu naše književnosti. U tom se kontekstu više nije moglo očekivati žar i rizik u traženju originalnosti novog kazališnog izričaja, a ni političku provokativnost primjerenu nekadašnjem autoritarnom režimu, iako se još uvijek može naći nekih svevremenih, a i aktualnih asocijacija na temu vlastodržaca koji žive u svom svijetu ne slušajući nezadovoljstvo puka. Taj je narod ovdje predstavljen lutkama koje pokreće i njima manipulira Krvnik (dojmljiva uloga Žarka Savića) koji je za očuvanje Kraljeve vlasti ubio stotine ljudi i zato od vladara traži neke povlastice, ali ga Kralj desetljećima ne želi saslušati, jer to ometa Ludine priče. Zato na kraju Krvnik povede narod kojim manipulira u bunu za svrgavanje i egzekuciju Kralja da bi ga zamijenio.
  
  To je možda najzanimljivija aktualizacija ove Kunčevićeve interpretacije teksta, ali se on ipak mnogo više koncentrirao na proces starenja i to kako u odnosu na istu (nedovršenu) priču o idealiziranoj ljepotici reagira Kralj u mladosti, zreloj dobi i starosti. Ronald Žlabur vrlo uvjerljivo interpretira te promjene kao i dosadu koja Kralja muči u svim razdobljima njegove izolacije na prijestolju kao simbolu vrhunske moći, ali je problem u tome što i on kao i uspješan tumač jednako umornog Lude Saša Buneta djeluju kao da vrsni komičari (što oni nedvojbeno jesu) nastoje dokazati da mogu jednako efektno odigrati i ozbiljne uloge. To im nedvojbeno i polazi za rukom, ali Govori mi o Augusti mi se ne čini pravim mjestom za takvu vrstu glume, pa zbog toga ova predstava u Kunčevićevoj režiji pretvara Paljetkovu farsu u uozbiljenu dramu, gubeći jednu od najvećih vrijednosti teksta – jezičnu zaigranost koja prelazi u vrhunsku literarnu, a i scensku vrijednost Paljetkovog kazališnog predloška.
  
  © Tomislav Kurelec, KAZALIŠTE.hr, 27. prosinca 2016.
  
  Luko Paljetak
  Govori mi o Augusti
  redatelj Ivica Kunčević
  premijera 25. studenoga 2016.
  autor glazbe Neven Frangeš, kostimografkinja Danica Dedijer, scenograf Ivica Prlender
  izvode: Saša Buneta, Ronald Žlabur, Žarko Savić

Piše: