Odredište: Ljubav

Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, Rijeka: Jules Verne, Put oko svijeta u 80 dana, red. Matjaž Pograjc

• 
  
  U subotu 11. veljače na daskama HKD-a na Sušaku premijerno je izvedena nova predstava Hrvatske drame riječkoga HNK Ivana pl. Zajca, Put oko svijeta u 80 dana. Predstavu nastalu prema istoimenom pustolovnom romanu Julesa Vernea na scenu riječkoga kazališta postavio je slovenski redatelj Matjaž Pongrajc kojemu je to prvi put da režira u Hrvatskoj. Šestoročlani glumački ansambl (Jurica Marčec, Jerko Marčić, Anastazija Balaž, Nika Ivančić, Jelena Lopatić (u alternaciji sa Sabinom Salamon) i Nikola Nedić) sjajnim je izvedbama oživjelo avanture Phileasa Fogga, Jeana Passepartouta, detektivke Fix, Aoude i ostatka vesele Verneove družine te publiku povelo na osamdesetominutno putovanje (kazališnim) svijetom.
  
  Radnja predstave prati radnju romana. Engleski gospodin Phileas Fogg sklapa okladu s kolegama iz kluba Reform da će proputovati svijet u osamdeset dana, a ako to uspije, dobit će 20 000 funti. Gospodin Fogg (Jurica Marčec) uglađeni je Englez koji nikada ne žuri, ali uvijek stiže na vrijeme. Nitko točno ne zna čime se bavi, no uvijek ima novca, a što ga na kraju i dovodi u poziciju osumnjičenika za pljačku banke u kojoj je nestalo 55 tisuća funti. Svim protivljenjima unatoč, Fogg i njegov sluga Passepartout (Jerko Marčić) doista kreću na put, vođeni prvenstveno Foggovom željom da dokaže da je moguće proputovati svijet u svega osamdeset dana. Početno i završno odredište je London, a dvojac mora proći Suez, Bombay, Calcuttu, Hong Kong, Jokohamu, San Francisco, New York i konačno se vratiti u London. Godina je 1872. i aviona nema, Fogg i Passepartout putovat će vlakovima, brodovima, slonom, balonom, a nešto će i pješačiti.
  
  Tijekom putovanja Fogg i Passepartout nailaze na brojne poteškoće, ali i postepeno povećavaju svoj mali tim pa im se tako pridružuje i princeza Aouda i detektivka Fix. Prije no što priča dobije sretan kraj, Fogg i ekipa moraju savladati brojne prepreke, ali i dokazati da gospodin Fogg nije kriv za pljačku banke za koju ga optužuje detektivka Fix. Premda ni sama Fix ne vjeruje da je Fogg doista kriv, ne može osporiti nevjerojatnu sličnost između Fogga i pravoga pljačkaša sve dok ga konačno ne privede u Liverpoolu, a onda sazna da je pravi pljačkaš već doveden u zatvor pred tri dana. I iako je geografski cilj putovanja London, pravo je odredište puta oko svijeta ljubav koju na kraju puta nalaze svi sudionici te jedinstvene avanture.
  
  Autor vrlo jednostavne i efektne scenografije je Tomaž Štrucl. U središtu je kružna konstrukcija koja simbolizira Zemljinu rotaciju, prolaznost vremena i općenito putovanje. Ona je središte radnje, nimalo statična točka od koje sve kreće. Sve je u predstavi u službi dramske radnje – i scenografija, i glazba, i kostimi. Kostimografija Sandre Dekanić naglašava osobnost likova, a posebno dolazi do izražaja kod Passepartouta i njegovih papuča koje su neizostavna tema svakog razgovora s majkom (uz obavezna pitanja: „Jesi jeo? Je l' ti hladno?“). Princeza Aouda puna je orijentalnog nakita i boja, Fogg izgleda strogo i hladno noseći klasično crno odijelo i aktovku, a Passepartout je pomalo groteskan u papučama i sa satom kojeg ne pomiče u skladu s vremenskim zonama kroz koje putuju.
  
  U predstavi je naglašena multimedijalnost pa se tako uz klasične teatarske elemente isprepliću i lutkarstvo, filmska umjetnost, glazba i razne koreografije. Za oblikovanje lutaka i maketa zaslužna je Barbara Stupica, a njima su se prikazivali brojni događaji o kojima smo saznali isključivo naracijom (poput dijela putovanja tijekom kojega su letjeli balonom). Jedan je od tih događaja i spašavanje Aoude, mlade Indijke, udovice staroga radže. Ona je naime bila uzeta kao sati, ljudska dobrovoljna žrtva koja će se spaliti na lomači u sklopu brahmanske procesije. Aouda se nije predala dobrovoljno, nego su je oteli i zarobili. To je naslutio i Fogg koji uz pomoć Passepartouta oslobađa Aoudu te im se ona pridružuje u nastavku putovanja, a na kraju i osvaja Foggovo srce. Lutke i makete istovremeno su (preko tri kamere) projicirane i na platno u pozadini scene, a na njemu se tijekom predstave izmjenjuju i razne video animacije (oblikovatelj videa je Luka Dekleva, a voditelj videa Gregor Bogdanović) koje dočaravaju geografski i kronološki tijek putovanja.
  
  Važnu ulogu igra i funkcionalno odabrana glazba (skladatelj je Davor Herceg) koja je uglavnom u službi dočaravanja zemlje i podneblja u kojemu se likovi nalaze. U radnju se umeću i songovi čiji je autor Nikola Nedić, a njihova je zadaća u prvom redu da budu zabavni i sumiraju prethodno viđene događaje. Songovi su često praćeni i koreografijama Branka Potočana koje s jedne strane predstavljaju intermezza u radnji, a s druge jednostavno ocrtavaju običaje društva zemlje u kojoj se družina zatekla. Smiješno se u predstavi često postiže trivijalnostima, no to ne umanjuje humorističan aspekt ove predstave. Publika se većinu vremena smije, iako su pojedine scene (poput one u kojoj se role toaletnog papira koriste kao perike sudaca) mogle biti i izostavljene ili barem pažljivije razrađene.
  
  Glumački je ansambl predstave uigran i uvjerljiv. Jurica Marčec u liku uštogljenoga Fogga stereotipni je Englez koji na kraju uspijeva ostvariti svoju zamisao, ali i zaljubiti se u Aoudu. Nika Ivančić većinu predstave provodi u liku Aoude, no utjelovljuje i likove Indijca koji prodaje slona Foggu te pivara Thomasa Flanagana. Posebno je dojmljiva scena u kojoj Marčec i Ivančić hrabro, elegantno i vrlo vješto izvode akrobacije plešući na svili, a simbolizirajući tako cirkus i vratolomije koje se u njemu izvode. U ulozi Jeana Passepartouta, sluge gospodina Fogga, sjajan je Jerko Marčić koji ni u jednom trenutku ne sumnja u nevinost svoga gospodara, a čije srce na kraju osvaja markantna detektivka Fix (Anastazija Balaž). Posebne pohvale zaslužuje Nikola Nedić koji se izvrsno snalazi u svim likovima koje tumači tijekom predstave. Iznimno je smiješan kao karikirana Passepartoutova majka, uvjerljiv kao kapetan broda, kondukter u vlaku, strojovođa ili policajac, bahat kao upravitelj banke Gauthier Ralph. Nedić se bez problema prebacuje iz lika u lik, različite likove donosi na različit način i pritom sve to čini s nevjerojatnom lakoćom. Veći broj likova (Andrewa Stuarta, Sir Francisa Cromartyja, sudca, Proctora i Henriettu) utjelovljuje i standardno dobra Jelena Lopatić koja će se u sljedećim izvedbama ove predstave izmjenjivati sa Sabinom Salamon.
  
  Put oko svijeta u 80 dana najavljena je kao predstava za mlade i mladi zaista i jesu publika ove predstave. Činjenica je da danas i nije lako generacije učenika viših razreda osnovne škole i srednje škole maknuti od ekrana pametnih telefona i izvući iz bespuća interneta, ali Put oko svijeta u 80 dana dobar je pokušaj. Dramaturgija je lišena eksplicitnog moraliziranja i dociranja, u predstavi su korišteni filmski, lutkarski, plesni elementi, a sve je praćeno i zabavnim songovima koji plijene pozornost publike. Osamdeset dana putovanja sažeto je u optimalnih osamdesetak minuta koje ne dozvoljavaju da se dramska napetost razvodni, a koncentracija izgubi. Prostora za napredak sigurno ima, ali za prvu riječku predstavu za mlade to uopće nije loš početak.
  
  © Anja Nežić, KAZALIŠTE.hr, 10. ožujka 2017.
  
  Jules Verne
  Put oko svijeta u 80 dana
  redatelj Matjaž Pongrajc
  premijera 11. veljače 2017.
  prema prijevodu Maje Ožegović, autorica adaptacije i dramaturginja Blažka Müller Pograjc, skladatelj Davor Herceg, autor songova Nikola Nedić, scenograf Tomaž Štrucl, lutke i makete Barbara Stupica, Barbara Bulatović, kostimografkinja Sandra Dekanić, koreograf Branko Potočan, oblikovatelj videa Luka Dekleva, oblikovatelj svjetla Tomaž Štrucl, asistent redatelja Edo Kalebić, inspicijentica Ana Vidučić, voditelj videa Gregor Bogdanović
  izvode: Jurica Marčec (Phileas Fogg), Jerko Marčić (Jean Passepartout (sluga)), Anastazija Balaž (Detektivka Fix), Nika Ivančić (Aouda (indijska princeza), Thomas Flanagan (pivar), Indijac), Sabina Salamon / Jelena Lopatić (Andrew Stuart (inžinjer), Sir Francis Cromarty (general engleske vojske), sudac, Proctor, Henrietta (žena kapetana Speedyja)), Nikola Nedić (Gauthier Ralph (jedan od direktora Engleske banke), kondukter, policajac, zapisničar, strojovođa, Andrew Speedy (kapetan), Passepartoutova majka)

Piše: