Neambiciozna komedija o kraju Drugog svjetskog rata u istarskoj oštariji

Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula: Branko Lučić, Operacija Pašareta, red. Jasminko Balenović

• 
  
  Operacija Pašareta autora Branka Lučića svoju je ambijentalnu premijeru imala u ljeto 2020. godine na Lindaru, da bi te jeseni preselila na pozornicu Istarskog narodnog kazališta, Gradskog kazališta Pula. Autor Branko Lučić našao je inspiraciju u kultnom britanskom sitcomu Allo, allo koji se, kao i Operacija Pašareta, događa u teškim vremenima.

  Kako sam autor kaže, u oba se slučaja radnja odvija za vrijeme Drugog svjetskog rata, u oba je slučaja oštarija središnje mjesto nadigravanja; i jedna i druga komedija govore o svojevrsnom suživotu mještana i okupacijskih snaga. I dok se u Allo, allo svi žele domoći slike Posrnule Bogorodice s velikim cicama slikara Van Klompa, u Operaciji Pašareta njemački pukovnik i nemilosrdni djelatnik Gestapa pokušavaju se domoći Pašarete, osvježavajućeg napitka pobjednika koje bi moglo pomoći Trećem Reichu da okrene rat u svoju korist.
  
  

  Inspiracija i ideja bile su na mjestu – komedija o kraju Drugog svjetskog rata smještena u istarsku oštariju, i slavno istarsko piće kao zamašnjak radnje, a sve to na lijepom istarskom dijalektu koji kao i ostale naše dijalekte trebamo čuvati i održavati ih na životu, pogotovo na pozornicama. Nažalost, sve je na tome i završilo.

  Komedija Branka Lučića ostala je površnom i nerazrađenom, baš kao i nezamjetna režija Jasminka Balenovića te potpuno neambiciozna gluma inače raspoloženog ansambla. Ovaj autorski dvojac, koji se dosad uspješno okušao u dijalektalnoj komediji s popularnom Furbaćonom 1 i 2, ne opravdava ni razdraganost publike u zgradi pulskog kazališta. Jer, od Aristotela nam je poznato što točno veliča komedija u čovjeku, pa se lakim razlogom za smijeh može učiniti i samo to da se jedan od likova zove Kurtz.
  
  

  Ipak, mnoga hrvatska amaterska kazališta imaju na svom programu ambicioznije projekte od Operacije Pašareta, koja se nažalost igra u kazališnoj zgradi koju je pulska publika dobila davne 1871. godine, čak 24 godine prije zagrebačke, 22 godine prije splitske i 20 godina prije riječke. U istom tom kazalištu je 1920. godine Benito Mussolini održao govor u kojemu je slavensku rasu nazvao barbarskom. Urbana legenda kaže da je prilikom izlaska iz teatra netko Mussoliniju opalio pljusku, koja je definitivno postala mit u povijesti grada. Kazalište koje ima takvu povijest definitivno zaslužuje ozbiljnije komedije od Operacije Pašarete.
  
  

  © Mila Bulimbašić Botteri, KAZALIŠTE.hr, 15. veljače 2022.

  Autor: Branko Lučić
  Redatelj: Jasminko Balenović
  Scenografi: Jasminko Balenović, Goran Šaponja, fundus INK iz predstave Oštarica Mirandolina scenografa Miljenka Sekulića
  Kostimografi: Desanka Janković, Jasminko Balenović, fundus INK
  Skladatelj: Bruno Krajcar
  Oblikovatelj svjetla: Dario Družeta
  Scenski pokret: Andrea Gotovina
  
  Glume: Nika Ivančić (Pjerina, oštarica), Teo Tiani (Pjero, njezin otac, oštar), Lino Brozić (Bepi, partizan), Lara Živolić (Mary O’Brien), Luka JURIČIĆ (Herr Kurtz), Luka Mihovilović (Herr Fledermaus)

Piše: