Autoironična predstava u maniri edukativnog, pučkog i zabavnog

HNK Ivana pl. Zajca Rijeka: Petra Blašković, Drago Orlić, Dall’istria… con amor! / Iz istre… s ljubavlju!, red. Petra Blašković

• 

  Ansambl Talijanske drame HNK I. pl. Zajca u Rijeci izveo je premijerno 11. studenog 2023. predstavu Dall’istria… con amor! / Iz istre… s ljubavlju! autora Petre Blašković i Drage Orlića. Petra Blašković ujedno je i redateljica predstave.

  Već su i najava predstave, tematski plakat i popratni tekst na stranicama kazališta naznačili da će u predstavi biti riječi o kozi i o Istri. Koza kao istarski simbol života postaje, u histrionskoj maniri, maska glumca – pripovjedača. Kostimografsko rješenje donijela je Morana Petrović; bijela odijela, bradice i roščići te prepoznatljivi kozji papci na kozama koje imaju ljudski  obraz podsjećaju na satire, više divlje nego pitome mitološke likove koji se najbolje snalaze u svome prirodnome okruženju. No, istarsko je okruženje ostalo sve samo ne prirodno. Poluotok su s poviješću naseljavali razni narodi, neki ostali, neki otišli, ostavljajući tlu, ali i čovjeku nezaobilazno upiti tragove pridošlica te vjerovanjima i običajima kao i raznorodnim jezicima nadahnuti poluotoku i poluotočanima stanovitu i zanimljivu autohtonost.

  

  Popratili smo koze, meketave (pomno odmjerene meketave replike) pripovjedače i na sceni i u publici, vidjeli smo ih pri pripremanju tradicionalnih jela, npr. slatkih krvavica, a vještine starog (savršeno uigranog) histrionskog mima (mimike) iskazali su nadasve zabavni glumci Andrea Tich i Stefano Iagulli. Sve priče, pa i ovu, popratio je zvuk trieštine/trieštinke (harmonike) a vječito problemsko pitanje je li štogod na stolu izvorno tršćansko ili istarsko u duhu lakrdijaške manire otpuhnuto je zabavom i humorom te prihvaćeno kao lepršava i nezaobilazna životna konstanta. Koze-pripovjedači zaplesat će nam i zapjevati čak i kad su zapravo feminizirani jarci. Gulio Settimo i Giuseppe Nicodemo (koza Germania) uvjerit će nas da im je vedar duh ujedno i svakodnevica kojom mrve životne tegobe i radosti, a u njihove će se priče uplesti i povijesna lica: Mussolini koji je dobio šamar, izumitelji poput Ressela (propeler) koji je radio u Motovunu, glazbenici Giuseppe Tartini (Đavolji triler) koji je rođen u Piranu, Giusepina Martinuzzi, spisateljica i revolucionarka iz Labina itd.

  

  Glumica Annamaria Ghirardelli kao koza-pripovjedačica ima jezični zadatak. Pomno (za prigodnom govornicom) u maniri koze nastavnice iznosi muke po jeziku s obzirom na sve idiome istarskih stanovnika. Slavenski, romanski i germanski jezici ili narječja istih ostavili su tragove u istarskom čakavskom, istriotskom, talijanskom, hrvatskom i ostalim idiomima na poluotoku. Govorila je s tolikom prirodnošću i lakoćom, onako kako jezično Istrani i govore, savršeno skačući iz jednog leksika u drugi.

  Tehnikom kazališta sjena prisjetili smo se i Vincenta iz Kastva i Plesa mrtvaca (Beram). Svi su glumci ansambla aktivni i uigrani u odigranim slikokazima.

  Autoironijom, kojom je popraćena svaka kataklizmična prisutnost smrti, iskazana su i prisjećanja na smrtonosne bolesti (kugu), kao i tradicionalna vjerovanja u nadnaravna bića zla (štrige, more, urokljivo oko) te i načine da se s njima Istrani i životno suodnose. I ovoga je puta (prisjetimo se  predstave Decameron) histrionska manira edukativnog, pučkog, zabavnog i osvješćujućeg buketa glume u potpunosti ostvarena ansamblom talijanske drame koji je na sceni kolektivni junak/karakter. Nadodajmo i ovo zapažanje: u predstavi glumci-koze postupno prestaju meketati. Gledamo na to kao na scenski zanimljiv i gotovo neprimjetan redateljski zahvat kojom igra ljudi (kao) koze prelazi u igru koze (kao) ljudi. Autoironija i autoanaliza izrastaju kao problemski izazov s kojim odlazimo iz kazališta dok na licu još uvijek igra osmijeh.  

   

  © Marijana Trinajstić, KAZALIŠTE.hr, 30. studenog 2023.

  Režija: Petra Blašković
  Scenografija: Ivan Botički
  Kostimi: Morana Petrović
  Oblikovanje svjetla: Ivan Bauk
  Glazba: Andrej Pezić
  Ilustracije: Marianna Nardini 
  Inspicijenti: Andrea Slama, Marin Butorac
  Šaptač i titler: Lovro Mirth

  Uloge: Aleksandar Cvjetković, Leonora Surian Popov, Mirko Soldano, Giulio Settimo, Serena Ferraiuolo, Giuseppe Nicodemo, Ivna Bruck, Andrea Tich, Elena Brumini, Stefano Maria Iagulli, Annamaria Ghirardelli

   

Piše: