Zagrebačko kazalište lutaka: Charles Perrault Mačak u čizmama, red. Leo Katunarić
Piše: Leon Žganec-Brajša
Sveukupno, ovaj Mačak u čizmama sadrži rješenja čija je upotreba dvojbena i ne uvijek jasna, osim u kontekstu zadržavanja ritma predstave i gledateljske pozornosti. Dobra zabava u predbožićno vrijeme, u koje je očito tempirana. No ne i mnogo više, što je šteta, imajući u vidu potencijale predloška. ...pročitajte cijeli tekst...
Dječje kazalište Branka Mihaljevića iz Osijeka, Peter Kus i Urša Adamič:Nezaboravak, red: Peter Kus
Piše: Alen Biskupović
Sve u svemu, dramaturgija je opet uzela svoj danak, što je evidentno jedan od najvećih problema hrvatskih kazališta općenito. Uporno inzistiranje da ista osoba(e) piše, režira i radi dramaturgiju rijetko je kada donijela nešto dobro, pa tako nije niti ovaj put. Šteta, jer su okupljena imena gotovo jamčila novu hit predstavu....pročitajte cijeli tekst...
Kazališna družina Pinklec u koprodukciji s Umjetničkom organizacijom GLLUGL iz Varaždina Ručak za šestero
Piše: Leon Žganec-Brajša
Uz kreativnu upotrebu jezika i lutkarske likovnosti, djelo je to uspješno i inventivno, unatoč mogućim recepcijskim zadrškama kod dječje publike. No, nju ipak, kao što to Ručak za šestero afirmira, treba ostaviti (ne)postojećim granicama dječje imaginacije i očekivati rezultate. ...pročitajte cijeli tekst...
Gradsko kazalište Žar ptica: Jonathan Swift Gulliver, red. Ksenija Zec i Saša Božić
Piše: Leon Žganec-Brajša
Gulliver Ksenije Zec i Saše Božića je predstava koja publici, bila ona dječja ili odrasla, ne prilazi infantilnim i (pre)jednostavnim rješenjima. Suprotno, pokazuje se kao kreativan rad koji, ipak poštujući konvencije kazališta za djecu, uspješno balansira kroz više razina čitanja predloška. ...pročitajte cijeli tekst...
Dječje kazalište Branka Mihaljevića iz Osijeka, Ukrich Hub: Pingvini ne znaju ispeći kolač sa sirom, red: Damir Mađarić
Piše: Alen Biskupović
Sve u svemu, radi se o neuspjelom pokušaju. Prazna priča bez jasne radnje, poruke, psihologizacije likova, primjerenosti za publiku, proizašla je iz greške u početnom koraku. Kakvi sastojci, takav i kolač, rekli bi neki. ...pročitajte cijeli tekst...
Dječje kazalište Dubrava, Zagreb: Jules Verne, 20 000 milja pod morem, red. Mario Kovač
Piše: Maja Ležaić
20 000 milja pod morem zrela je i zabavna dječja predstava koja ni odraslu publiku nije ostavila nenasmijanu. Na inteligentan način dotiče se mnogih bitnih i izazovnih tema te ne zamara jednoznačnošću, u čiju rupu dječje adaptacije znaju upasti....pročitajte cijeli tekst...
Kazalište lutaka Zadar, režija Ana Prolić, prema motivima iz narodne priče
Piše: Mario Županović
Metateatralni umeci i pjevani songovi izvedbu odvode iznad preskriptivnosti izvorne priče, a zamjena maskulinih s femininim elementima pojačava dojam emancipacijskog karaktera cijelog komada. ...pročitajte cijeli tekst...
Dok narativ Rodarijevog romana dospijeva do revolucije i uspostavljanja novog poretka, ova inačica Čipolina konflikt rješava mirnim i idealističkim putem. Uključenje publike u razrješavanje naizgled nerazrješive situacije pred rat povrća i voća dovodi do deus ex machina rješenja, koje čini i najljepši dio predstave, jer je jasno da će djeci mir uvijek biti nepristrana, iskrena i jedina odluka. ...pročitajte cijeli tekst...
Gradsko kazalište Žar ptica; Mirjana Pičuljan Štriga MAlena i Klepetan- ljubav na prvi klepet
Piše: Leon Žganec-Brajša
Iako mogu djelovati atraktivno, animacije kao temeljni element kontekstualizacije pojedinih prizora, također se nužno ponavljaju, što dovodi i do njihove repetitivnosti. Tome pridonosi i njihova promišljena, no ipak već u brojnim sličnim predstavama, filmovima, slikovnicama i inim kreacijama prvenstveno namijenjenima djeci, viđena likovnost. ...pročitajte cijeli tekst...
Autorski tim predstave uspješno je izbjegao didaktičnost i deklamativnost pouka i poruka kakve indijanske mitske priče nose, otvorivši prozor u egzotičnost i poetičnost daleke kulture. U moru Andersenovih i Grimmovih bajki, Gradsko kazalište Žar ptica napravilo je mjesta i za priču s drugog kontinenta, koja u režiji Saše Broz jednako - ako ne i više atraktivno, plijeni pažnju....pročitajte cijeli tekst...
Zagrebačko kazalište lutaka, Hans Christian Andersen: Ružno pače, dramatizacija Željka Udovičić Pleština, red. Leo Katunarić
Piše: Maja Ležaić
Lutke i scenografija vrlo su simpatično i domišljato izrađeni. Prostorna dramaturgija različitih scena vješto je ekonomizirana i dobro iskorištena te nema dojma da se likovi jednostavno kreću u krug po sceni, hineći veliko putovanje. Uz jednako tako simpatični i humoristični narativ kao i scenografiju, cijela predstava stvara vrlo umirujuću i prijateljsku atmosferu. ...pročitajte cijeli tekst...
Dječje kazalište Branka Mihaljevića Osijek, Marta Mekovec de Carvalho: Kradljivica ključeva, red: Hrvoje Seršić
Piše: Alen Biskupović
Usprkos pravim redateljskim rješenjima, impresivnom vizualnom dojmu te visokoj razini timske animacije kompleksne lutke, ekipa okupljena oko predstave nije uspjela u temeljnoj nakani – ispričati jasnu priču s početkom, sredinom i krajem. Kompleksnost priče u kontekstu zadanih preduvjeta uvjetovala je nužna velika kraćenja, što je dovelo do gubitka jasnih dramaturških linija i motivacija likova....pročitajte cijeli tekst...
Gradsko kazalište Joza Ivakić, Vinkovci i Dječje kazalište Branka Mihaljevića, Osijek, Vladimir Andrić/Vjekoslav Janković:Crvenkapica, red: Vladimir Andrić
Piše: Alen Biskupović
Cijela izvedba okarakterizirana je brojnim manjkavostima već od samog početka, pa je glas naratora koji i postavlja pitanja djeci snimljen, čime je živa interakcija s publikom onemogućena a funkcija postavljanja pitanja nejasna. Snimljeni su i songovi, pri čemu se ansambl bori držati korak s ritmom i melodijom, što na sceni izgleda nespretno i odaje dojam nepripremljenosti. ...pročitajte cijeli tekst...
Zagrebačko kazalište mladih: Lewis Carroll - Ivor Martinić, Alisa u zemlji čudesa, red. Renata Carola Gatica
Piše: Maja Ležaić
Režija Renate Carole Gatice uspjela je stvoriti vrlo potentnu i vizualno zanimljivu predstavu koja se uz propitivanje proširenog svijeta Alisine zemlje čudesa, stigla poigrati i određenim tropima kazališta. Kako predstava napreduje, intenzitet i ritam ne jenjavaju unatoč gomilanju istovjetnih apsurdnosti, nego šire prostor mogućeg i iznenađuju s njegovom neuhvatljivom ali prijemljivom širinom....pročitajte cijeli tekst...
Umjetnička organizacija Gllugl, Varaždin; Katarina Arbanas Božićna bajka ili Kako je sve počelo, red. ansambl
Piše: Leon Žganec-Brajša
Priča, koja se kreće u okvirima Rudolfovih vrijednosti i spoznavanja vlastite hrabrosti logična je i jednostavna u praćenju narativnih linija i njihova kazališnog izlaganja, a istovremeno obiluje vizualnim, auditivnim i općenito likovnim poticajima dječjoj mašti, kreativnosti i imaginaciji koje nudi repertoar nordijske mitologije i usmene književnosti....pročitajte cijeli tekst...
Teatar Gavran u suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir; Miro Gavran: Doktor za životinjice, red. Jakov Gavran,
Piše: Leon Žganec-Brajša
Borna Galinović i Jakov Gavran kao animatori lutaka te Luka Bjelica, koji se pojavljuje kao veterinar, ujednačeni su i obavljaju zadatke animacije glasa i pokreta lutaka bez vidljivih ili značajnih grešaka. No, u konceptu predstave, donekle im izostaje moment kreativnosti u odvođenju od afirmacije zakonitosti klasičnog, već mnogo puta viđenog lutkarskog teatra....pročitajte cijeli tekst...
Gradsko kazalište Trešnja, Zagreb: Hans Christian Andersen – Lada Kaštelan, Snježna kraljica, red. Paolo Tišljarić
Piše: Maja Ležaić
Dvije dramaturške linije, koje su ujedno postavljene i kao narativni okvir, nadopunjuju se i daju zreli odmak i zanimljiv komentar na to kako odrastanje zapravo funkcionira, jukstaponirajući bajkoviti poetski svijet odrastanja i statičnu inertnu sliku odraslosti i ozbiljnosti modernog hladnog sjevera. ...pročitajte cijeli tekst...
Dječje kazalište Dubrava, Zagreb: Bruno Margetić, Gusari, red. Zoran Skalicki
Piše: Maja Ležaić
Uz odlične, organski raspisane i izvedene svađe, koje u harmonično kaotičnom dramskom odnosu roditelja vjerno i prepoznatljivo igraju Dunja Fajdić i Hrvoje Horvat, pozicija djeteta je vrlo dobro psihološki ocrtana unutar samog narativa, kao i na mikrorazini situacije odnosno nemogućnosti da sudjeluje u obitelji. ...pročitajte cijeli tekst...
Sveukupno, ovaj Mačak u čizmama sadrži rješenja čija je upotreba dvojbena i ne uvijek jasna, osim u kontekstu zadržavanja ritma predstave i gledateljske pozornosti. Dobra zabava u predbožićno vrijeme, u koje je očito tempirana. No ne i mnogo više, što je šteta, imajući u vidu potencijale predloška.
Sve u svemu, dramaturgija je opet uzela svoj danak, što je evidentno jedan od najvećih problema hrvatskih kazališta općenito. Uporno inzistiranje da ista osoba(e) piše, režira i radi dramaturgiju rijetko je kada donijela nešto dobro, pa tako nije niti ovaj put. Šteta, jer su okupljena imena gotovo jamčila novu hit predstavu....pročitajte cijeli tekst...
Uz kreativnu upotrebu jezika i lutkarske likovnosti, djelo je to uspješno i inventivno, unatoč mogućim recepcijskim zadrškama kod dječje publike. No, nju ipak, kao što to Ručak za šestero afirmira, treba ostaviti (ne)postojećim granicama dječje imaginacije i očekivati rezultate.
Gulliver Ksenije Zec i Saše Božića je predstava koja publici, bila ona dječja ili odrasla, ne prilazi infantilnim i (pre)jednostavnim rješenjima. Suprotno, pokazuje se kao kreativan rad koji, ipak poštujući konvencije kazališta za djecu, uspješno balansira kroz više razina čitanja predloška. ...pročitajte cijeli tekst...
_1.jpg)
Sve u svemu, radi se o neuspjelom pokušaju. Prazna priča bez jasne radnje, poruke, psihologizacije likova, primjerenosti za publiku, proizašla je iz greške u početnom koraku. Kakvi sastojci, takav i kolač, rekli bi neki. ...pročitajte cijeli tekst...
20 000 milja pod morem zrela je i zabavna dječja predstava koja ni odraslu publiku nije ostavila nenasmijanu. Na inteligentan način dotiče se mnogih bitnih i izazovnih tema te ne zamara jednoznačnošću, u čiju rupu dječje adaptacije znaju upasti....pročitajte cijeli tekst...
Metateatralni umeci i pjevani songovi izvedbu odvode iznad preskriptivnosti izvorne priče, a zamjena maskulinih s femininim elementima pojačava dojam emancipacijskog karaktera cijelog komada.
Dok narativ Rodarijevog romana dospijeva do revolucije i uspostavljanja novog poretka, ova inačica Čipolina konflikt rješava mirnim i idealističkim putem. Uključenje publike u razrješavanje naizgled nerazrješive situacije pred rat povrća i voća dovodi do deus ex machina rješenja, koje čini i najljepši dio predstave, jer je jasno da će djeci mir uvijek biti nepristrana, iskrena i jedina odluka.
Iako mogu djelovati atraktivno, animacije kao temeljni element kontekstualizacije pojedinih prizora, također se nužno ponavljaju, što dovodi i do njihove repetitivnosti. Tome pridonosi i njihova promišljena, no ipak već u brojnim sličnim predstavama, filmovima, slikovnicama i inim kreacijama prvenstveno namijenjenima djeci, viđena likovnost. ...pročitajte cijeli tekst...
Autorski tim predstave uspješno je izbjegao didaktičnost i deklamativnost pouka i poruka kakve indijanske mitske priče nose, otvorivši prozor u egzotičnost i poetičnost daleke kulture. U moru Andersenovih i Grimmovih bajki, Gradsko kazalište Žar ptica napravilo je mjesta i za priču s drugog kontinenta, koja u režiji Saše Broz jednako - ako ne i više atraktivno, plijeni pažnju....pročitajte cijeli tekst...
Lutke i scenografija vrlo su simpatično i domišljato izrađeni. Prostorna dramaturgija različitih scena vješto je ekonomizirana i dobro iskorištena te nema dojma da se likovi jednostavno kreću u krug po sceni, hineći veliko putovanje. Uz jednako tako simpatični i humoristični narativ kao i scenografiju, cijela predstava stvara vrlo umirujuću i prijateljsku atmosferu. ...pročitajte cijeli tekst...
Usprkos pravim redateljskim rješenjima, impresivnom vizualnom dojmu te visokoj razini timske animacije kompleksne lutke, ekipa okupljena oko predstave nije uspjela u temeljnoj nakani – ispričati jasnu priču s početkom, sredinom i krajem. Kompleksnost priče u kontekstu zadanih preduvjeta uvjetovala je nužna velika kraćenja, što je dovelo do gubitka jasnih dramaturških linija i motivacija likova....pročitajte cijeli tekst...
Cijela izvedba okarakterizirana je brojnim manjkavostima već od samog početka, pa je glas naratora koji i postavlja pitanja djeci snimljen, čime je živa interakcija s publikom onemogućena a funkcija postavljanja pitanja nejasna. Snimljeni su i songovi, pri čemu se ansambl bori držati korak s ritmom i melodijom, što na sceni izgleda nespretno i odaje dojam nepripremljenosti. 
Režija Renate Carole Gatice uspjela je stvoriti vrlo potentnu i vizualno zanimljivu predstavu koja se uz propitivanje proširenog svijeta Alisine zemlje čudesa, stigla poigrati i određenim tropima kazališta. Kako predstava napreduje, intenzitet i ritam ne jenjavaju unatoč gomilanju istovjetnih apsurdnosti, nego šire prostor mogućeg i iznenađuju s njegovom neuhvatljivom ali prijemljivom širinom....pročitajte cijeli tekst...
Priča, koja se kreće u okvirima Rudolfovih vrijednosti i spoznavanja vlastite hrabrosti logična je i jednostavna u praćenju narativnih linija i njihova kazališnog izlaganja, a istovremeno obiluje vizualnim, auditivnim i općenito likovnim poticajima dječjoj mašti, kreativnosti i imaginaciji koje nudi repertoar nordijske mitologije i usmene književnosti....pročitajte cijeli tekst...
Borna Galinović i Jakov Gavran kao animatori lutaka te Luka Bjelica, koji se pojavljuje kao veterinar, ujednačeni su i obavljaju zadatke animacije glasa i pokreta lutaka bez vidljivih ili značajnih grešaka. No, u konceptu predstave, donekle im izostaje moment kreativnosti u odvođenju od afirmacije zakonitosti klasičnog, već mnogo puta viđenog lutkarskog teatra....pročitajte cijeli tekst...
Dvije dramaturške linije, koje su ujedno postavljene i kao narativni okvir, nadopunjuju se i daju zreli odmak i zanimljiv komentar na to kako odrastanje zapravo funkcionira, jukstaponirajući bajkoviti poetski svijet odrastanja i statičnu inertnu sliku odraslosti i ozbiljnosti modernog hladnog sjevera. ...pročitajte cijeli tekst...
Uz odlične, organski raspisane i izvedene svađe, koje u harmonično kaotičnom dramskom odnosu roditelja vjerno i prepoznatljivo igraju Dunja Fajdić i Hrvoje Horvat, pozicija djeteta je vrlo dobro psihološki ocrtana unutar samog narativa, kao i na mikrorazini situacije odnosno nemogućnosti da sudjeluje u obitelji. ...pročitajte cijeli tekst...