Izazovi ritmiziranog govora i alegorije bez izražene radnje

8. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta II: Ivo Vojnović, Gundulićev san u Bondinom teatru i HNK-u u Zagrebu

Piše: Vesna Muhoberac

5.9.2024. Godine 1893. Dubrovnik je pripremao veliku Gundulićevu godišnjicu. Na Poljani, prozvanoj Gundulićevim imenom, otkriven je veliki Rendićev spomenik Gunduliću u secesijskom stilu. Vojnovićeva je drama, koju naziva patriotskom, bila prikazana 25. lipnja te, 1893. godine, povodom proslave otkrivanja spomenika. ...pročitajte cijeli tekst...

Vojnovićeva poljska veza

7. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta II: Ivo Vojnović, Čudo svetoga Vlaha i obilježavanje Dana poljske kulture

Piše: Vesna Muhoberac

4.9.2024. Vojnović je tekst o čudu svetoga Vlaha bio napisao nekoliko mjeseci ranije, na poticaj poljskoga skladatelja Ludomira Michala Rogowskoga, koji je tad živio u Dubrovniku, i koji je napisao glazbu. Premijera najnovijega Vojnovićeva djela naslovljena Čudo svetoga Vlaha održana je 1. veljače 1928. godine u Bondinu teatru....pročitajte cijeli tekst...

Aktualnost Vojnovićeva dramoleta

6. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta II: Ivo Vojnović, Na taraci, Dubrovačke ljetne igre

Piše: Vesna Muhoberac

3.9.2024. Slijedeći snažne simbolične, dramaturške zakonitosti Spaić, na iskustvu utemeljena proroštva, u autentičnom i aktualnom gruškom, vojnovićevskom prostoru pokazuje ono što se s Dubrovnikom i Gružem može dogoditi na prijelazu 20. i 21. stoljeća, kao što je Vojnović pokazao što se događa na prijelazu 19. i 20. stoljeća. ...pročitajte cijeli tekst...

Mitem o iluziji i umjetnosti, sljubljen s arhitekturom Grada

5. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta II: Ivo Vojnović, Allons enfants!, red. Kosta Spaić, Dubrovačke ljetne igre, 1971.

Piše: Vesna Muhoberac

2.9.2024. Spaić i njegova predstava Allons enfants! zadržavaju dubrovačku slobodu u gosparskom i pučkom zajedništvu, preokrećući mitologem pada Grada u mit o sljubljenosti s arhitekturom Dvora ne kao simbola vlasti nego kao mitema o iluziji i umjetnosti....pročitajte cijeli tekst...

Folklorni realist

4. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta II: Vojnovićev prethodnik Mato Vodopić

Piše: Vesna Muhoberac

1.9.2024. Hrvatski književnik Mato Vodopić jedan je od najistaknutijih prethodnika Iva Vojnovića, čovjek u čijim djelima prepoznajemo budućega Vojnovića i atmosferu Grada i Dubrovčana, njihov romantičarsko-patetični a tako realističan govor duše i mrtvijeh stvari, spoj pučkosti i tuge usuprot vojnovićevskoj sintezi žala i vlastelinstva....pročitajte cijeli tekst...

Prelazak iz otvorenoga renesansnoga prostora u kuću

3. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta II: Komedija peta Nikole Nalješkovića i njezine inscenacije u produkciji Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu

25.6.2024. U Komediji petoj scenski smijeh traži prostor manifestiranja u kući, skriven iza vrata. Dramatsko se očituje ulaženjem dramskog prostora u istovjetan scenskoprostorni kontekst, pa se poklapanjem dviju kocaka svakodnevlja, odnosno ulaženjem manje autorove, u veću publike, društvenosti, nazire ideologiziranost – prepoznavanjem, kritiziranjem. ...pročitajte cijeli tekst...

Igra dubrovačke diplomacije

2. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta II: Komedija treća Nikole Nalješkovića i njezine inscenacije u Gavelli i Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku

2.5.2024. Nalješković ne bi bio majstor da u ovoj komediji nije spojio dvije temeljne igre: pjesničku (zamjenična igra metaforom: košuta postaje vila) i političku (starac presuđuje između zaraćenih strana). Ne treba biti previše mudar pa vidjeti da je Nalješković u Komediji trećoj na pozornicu u ruhu vila i satira postavio igru dubrovačke diplomacije. ...pročitajte cijeli tekst...

Čiji su suvremenici Nikola Nalješković i Marin Držić?

1. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta 2; Uvod: Nikola Nalješković (Dubrovnik, 1505.–1587.), lirik, dramatičar i znanstvenik

1.5.2024. Unatoč tome što su bili najbliskiji suvremenici, ni Držić ni Nalješković nijedanput nisu ni u jednome svome djelu spomenuli drugoga, što je bio običaj toga vremena, kojega su se držali i naši suvremenici o kojima govorimo – od Vetranovića do Hektorovića, od Bruciolija u filozofskim dijalozima do Medicija u urotničkim pismima. ...pročitajte cijeli tekst...

Pouka za današnje kazalište

30. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Zaključno razmišljanje o pučkom kazalištu i baštinskim tekstovima

Piše: Sanja Nikčević

Posebnosti predstave o svetom Lovrincu

29. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Prikazanje života svetoga Lovrinca mučenika, Hvarsko pučko kazalište (3. dio)

Piše: Sanja Nikčević

22.12.2023. Predstava je savršen primjer pučkog i ritualnog kazališta. Koliki su suvremeni umjetnici to željeli postići: djelovati kazalištem na publiku tako da u njoj probude istovremeno i ono iskonsko i ono racionalno. Da im se uliju u dušu kao što to ritual čini. To su sanjali i Artaud, i Brecht, tragali po egzotičnim kazalištima istoka, ali nisu uspjeli. ...pročitajte cijeli tekst...

Marin Carić i Hvarsko pučko kazalište

28. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Prikazanje života svetoga Lovrinca mučenika, Hvarsko pučko kazalište (2. dio)

Piše: Sanja Nikčević

21.12.2023. Predstava Prikazanje život svetog Lovrinca mučenika Hvarskog pučkog kazališta u režiji Marina Carića prvi put je izvedena 23. srpnja 1970. Odonda je igrala u više od 60 gradova Hrvatske te u inozemstvu (Austrija, Švicarska, Italija, Mađarska, Njemačka, Slovenija, BiH...). ...pročitajte cijeli tekst...

Srednjovjekovni mirakul koji i danas može biti emotivan, duhovit i publici privlačan

27. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Prikazanje života svetoga Lovrinca mučenika, Hvarsko pučko kazalište (1. dio)

Piše: Sanja Nikčević

20.12.2023. Prikazanje života svetog Lovrinca mučenika bio je mirakul (priča o svetačkim čudima) po definiciji tog žanra jer je predstava govorila o sv. Lovri kojeg Rimljani tjeraju da se odrekne vjere i izruči im neki novac a on obija pa ga oni muče dok ga na kraju ne ubiju. To ubijanje im ne ide od ruke jer on preživljava najrazličitija mučenja i ostaje postojan u vjeri. ...pročitajte cijeli tekst...

Živost i svježina unatoč arhaičnosti predloška

26. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Barokni spjev Sveta Rožalija autora Antuna Kanižlića (6. dio)

Piše: Sanja Nikčević

19.12.2023. Važnost koju je predstava imala za kazalište pokazuje i njezina oprema, vrlo profesionalno napravljen program, naslovnica u stilu prvog izdanja tiskane Svete Rožalije, a kasnije i objavljivanje broja Kazališnih novina posvećenih toj predstavi, što sve zahtijeva dodatni organizacijski napor, ali je i danas odličan izvor informacija. ...pročitajte cijeli tekst...

Predstava alegorične i maštovite režije te minimalističkog i simboličkog scenskog izraza

25. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Barokni spjev Sveta Rožalija autora Antuna Kanižlića (5. dio)

Piše: Sanja Nikčević

18.12.2023. Tradicionalni tekst Novljaković je realizirao suvremenim rekvizitarijem. On i scenograf stvorili su svijet velikih ideja i malih ljudi. Glumci su postali mali, ljudski likovi – okruženi velikim svemirom. Rožalija je postala suvremeno ljudsko biće. Prestala je biti apsolutno ispravna, bezdilemna heroina. ...pročitajte cijeli tekst...

Problematičnost nasilnog osuvremenjavanja baštinskih tekstova

24. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Barokni spjev Sveta Rožalija autora Antuna Kanižlića (4. dio)

Piše: Sanja Nikčević

17.12.2023. Dramaturginja Anita Jelić shvaća da se taj tip starog teksta ne smije modernizirati, jer: „Ako osuvremenim Rožaliju, motivacije će dobiti suprotan predznak od onih koje je on ispisao“, pa je ostavila priču u svom vremenu, što je na pouku svima onima koji nasilno osuvremenjuju stare tekstove, gubeći njihov smisao. ...pročitajte cijeli tekst...

Razlozi neigranja i sekularistički svjetonazor

23. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Barokni spjev Sveta Rožalija autora Antuna Kanižlića (3. dio)

Piše: Sanja Nikčević

16.12.2023. U ratnim godinama (1991–1994) na sceni profesionalnih kazališta igrane su duhovne teme, čak njih 19, što je 3,8 godišnje. No nakon završetka rata i ponovne uspostave sekularističkog svjetonazora u Hrvatskoj igranje tih tema na profesionalnim kazalištima osjetno je palo na pola predstave godišnje. ...pročitajte cijeli tekst...

Mala svetica iz Palerma

22. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Barokni spjev Sveta Rožalija autora Antuna Kanižlića (2. dio)

Piše: Sanja Nikčević

15.12.2023. Sveta Rožalija panormitanska divica, nakićena i izpivana po Antunu Kanižliću Požežaninu (Sveta Roxalia panormitanska divica nakichena i izpivana po Antunu Kanislichu Poxexaninu) je religiozna poema u četiri pjevanja napisana slavonskom ikavicom 18. stoljeća i govori o stvarnoj svetici, sv. Rožaliji, djevici i pustinjakinji  iz Palerma (Sicilija) iz 12. st. ...pročitajte cijeli tekst...

Sveta Rožalija u kazalištu ili što nam može danas reći barokni ep

21. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Barokni spjev Sveta Rožalija autora Antuna Kanižlića (1. dio)

Piše: Sanja Nikčević

14.12.2023. Jedan od iznimno vrijednih baštinskih tekstova hrvatske književnosti je Sveta Rožalija Antuna Kanižlića (1699–1777), naš najpoznatiji i najcjenjeniji slavonski barokni ep objavljen u Beču 1780. Kazališna praizvedba Svete Rožalije bila je 1999. u Gradskom kazalištu Požega prigodom obilježavanja 300. obljetnice rođenja pisca. ...pročitajte cijeli tekst...

Dramaturško podvostručivanje osoba i prostora

20. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Blizanačka struktura Držićevih drama (2. dio)

13.12.2023. U Držićevim pastoralama Grad se dijeli na blizanca – pastoralu i utopiju, savršeni prostor sreće, i na blizanca - teatar u kojem su glumci-priprosti pastiri nesretni zbog njegova naličja – fece od ljudi nahvao. U komedijama pak blizancima postaju dramske osobe koje se udvajaju presvlačenjem ili varkom. ...pročitajte cijeli tekst...

San i stvarnost

19. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Blizanačka struktura Držićevih drama (1. dio)

12.12.2023. U svakoj Držićevoj drami svijet se gleda u barem dvostrukom odrazu. Pastoralna sreća ljubavne svemoći u Tireni na kraju okreće leđa Gradu da bi potražila prostor u drugoj Dubravi. Mitološko-pastoralno-komedijsko ruho odzrcaljuje se i u Veneri i Adonu. Babilonska struktura komedijskog ročišta sa Svijetom u Dundu Maroju preokreće se u svijet Hekube. ...pročitajte cijeli tekst...

Na razmeđi maske i dramskog karaktera

18. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Ljubovnici, komedija nepoznatog autora iz 17. stoljeća, Dubrovačke ljetne igre, red. Joško Juvančić, u Pilama, 1969.

Piše: Petra Jelača

11.12.2023. Ljubovnike je Juvančić napravio u Ulici od Tabakarije, našavši tu idealno prizorište za predstavu koja je trebala djelovati kao autentična slika životne svakodnevice malog mediteranskog mjesta. Glumački ansambl bio je velikim dijelom sastavljen od mladih glumaca, među kojima su još uvijek bili sudenti na zagrebačkoj Akademiji. ...pročitajte cijeli tekst...

Promjena satiričkog motrišta

17. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Ljubovnici, komedija nepoznatog autora iz 17. stoljeća – potreba za novim iščitavanjima i tumačenjima teksta

10.12.2023. Ovu komediju ispunjava strah, očito svenazočan u sedamnaestostoljetnom Dubrovniku, a komedija gubi središte i čvrstu arhitekturu. Prikazuje dramske i zbiljske osobe zastrašene od potresa i prestrašene od mogućega financijskoga rasapa naslućena kraja dubrovačkoga zlatnoga vijeka. ...pročitajte cijeli tekst...

Porođajne muke i zapadanje u komediografske konvencije

16. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Ljubovnici, komedija nepoznatog autora – otkriće, analize i prve izvedbe djela

9.12.2023. Pronašavši je bez naslova u Zemaljskom arhivu u Zagrebu 1917. godine, Petar Karlić pronalazi njezin glavni pokretački mehanizam u ljubavnoj intrigi, pa je naslovljuje Ljubovnici. Međutim, kad ju je 1921. priredio za tisak i objavio u Dubrovniku, Karlić je učinio i niz tiskarskih i jezičnih pogrešaka, te komediju stavio na svjetlo svoga doba u iskrivljenom ruhu. ...pročitajte cijeli tekst...

Teatarski san koji prodire u promišljanje Držićeve i suvremen stvarnosti

15. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Marin Držić, Dum Marinovi sni, DLJF, red. Ozren Prohić, Park Gradac, 1998.

Piše: Petra Jelača

7.12.2023. Uz nekoliko starijih glumaca, na čelu s Perom Kvrgićem, u Dum Marinovim snima  pojavio se cijeli niz za držićevsku pozornicu novih lica, od Edvina Liverića koji je utjelovio lik samog dum Marina, do Natalije Đorđević, Enesa Vejzovića, Krešimira Mikića, Marinka Prge ili Barbare Rocco. ...pročitajte cijeli tekst...

Što su nama danas Venere i Adon?

14. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Marin Držić, Pripovijes kako se Venere božica užeže u ljubav lijepoga Adona u komediju stavljena, 2/2

6.12.2023. Isprepletenost sentimentalno-idilične i komično-realistične radnje i stiha, igra perspektivnom iluzijom i komedijskom strukturom te intiman i prisan aspekt stavljaju komediolu Venere i Adon na istaknuto mjesto u cijelom tadašnjem dubrovačkom kazališnom životu, ali i u kasnije nastaloj hrvatskoj dramaturgiji i teatru. ...pročitajte cijeli tekst...

Venere i Adon kao iluzija i/ili kao stvarnost?

13. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Marin Držić, Pripovijes kako se Venere božica užeže u ljubav lijepoga Adona u komediju stavljena, 1/2

5.12.2023. Istaknuta igra iluzijom i stvarnošću potencirana je i mogućim tumačenjem ove drame kao fantazijske projekcije seljačkoga praznovjerja u formi Grubišina zaljubljivanja u Veneru u nastavcima/epizodama, što je naglašeno i pojavom Vukodlaka kao svadbene maske povezane i s figurom ktoničnoga animizma. ...pročitajte cijeli tekst...

Ljubavna strast skrivena u svim porama dramskoga diskursa

12. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Mavro Vetranović, Orfeo, red. Ivica Boban, KMD Dubrovnik, 2001.; gostovanje na DLJI, Park Umjetničke škole Luke Sorkočevića, 2002.

Piše: Petra Jelača

14.9.2023. Redateljica Ivica Boban, i suradnička i glumačka ekipa KMD-a čitavu su tu dramsku minijaturu uronili u ljubavnu poeziju samoga autora Orfea, ali i Džore Držića, Šiška Menčetića, Dinka Ranjine, Dominka Zlatarića, Ignjata Đurđevića, Maroja Mažibradića, Dživa Bunića Vučića, Nikše Ranjine i anonimnih autora Ranjinina zbornika. ...pročitajte cijeli tekst...

Jedan od najboljih dramskih tekstova starije hrvatske književnosti nastalih prije Držića

11. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Mavro Vetranović, Suzana čista, red. Ivica Boban, KMD Dubrovnik, 2001.; gostovanje na DLJI, Park Umjetničke škole Luke Sorkočevića, 2002.

Piše: Petra Jelača

Suzani čistoj Mira Muhoberac i Ivica Boban pristupaju kroz okvir sastavljen od Vetranovićeve poezije na početku i kraju predstave, te relativizacijom sadržaja na sceni, uvođenjem glumačke družine koja ih prikazuje. Taj okvir tijekom čitave predstave omogućuje da se kad se ukaže potreba, može učiniti odmak od teksta, bilo u liriku bilo u duhovite ili ironijske naznake. ...pročitajte cijeli tekst...

Rimski polusvijet i patrijarhalni Dubrovčani

10. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Marin Držić, Dundo Maroje, red. Ivica Kunčević, DLJI, Ribarnica, 2000.

Piše: Petra Jelača

Hrvoje Ivanković u svojoj kronici tragom kritičkih zapisa Držić na Igrama, piše: „I ovoga puta Kunčević je Držićevom remek djelu prišao kao potencijalno subverzivnom štivu, kroz čije se podzemne tijekove mogu nazrijeti i aktualne društvene korelacije (...)“. ...pročitajte cijeli tekst...

Šarmantna pučka predstava, koja je unatoč nedostacima hvaljena od kritike i publike

9. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Moliere / Tudišević, Nemoćnik u pameti, DLJF i GK Komedija, red. Jiří Menzel, Držićeva poljana, 1999.

Piše: Petra Jelača

Sudeći po svim kritikama frančezarija Nemoćnik u pameti naišla je ne samo na pohvalne kritike, unatoč pokojem slabijem mjestu, nego i na odobravanje publike i nekoliko repriznih sezona. Jasen Boko, Mira Muhoberac, Dubravka Vrgoč, Dubravka Lampalov-Malešević, slažu se da se radilo o zabavnoj predstavi i o izvrsnoj glumi Pere Kvrgića. ...pročitajte cijeli tekst...

Iznevjeravanje elementarnih zadatosti ambijentalnog teatra

8. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Marin Držić, Skup, red. Marin Carić, HNK Zagreb, koprodukcija sa DLJI, Boškovićeva poljana, 1997.

Piše: Petra Jelača

Skup je odviše čvrsto upisan u tradicijski komediografski obrazac, a da bi mu Carićev uobičajeni postupak podastiranja teatrabilnih pučkih oblika pod tkivo teksta, mogao donijeti dodatna značenja. Bila je to površno vesela predstava, izrazito lakrdijaškog znaka i predznaka. Žarko Potočnjakkao Skup premašio je granice ljudskoga i postao neka vrsta grotesknog božanstva. ...pročitajte cijeli tekst...

Podijeljena mišljenja kritike kao dragocjen izvor za procjenu teatralnosti i igrivosti teksta

7. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Molière – Tudišević, Ilija Kuljaš – Građanin plemić / Le Bourgeois gentilhomme, red. Ivica Kunčević, DLJI, Festivalski dramski ansambl, atrij Palače Sponza, 1997.

Piše: Petra Jelača

Uprava Igara, odlučila je producirati još jednu frančezariju. Odabir je pao na Tudiševića, i njegovu adaptaciju Molierèovog Le Bourgeois gentilhomme, poznate komedije Građanin plemić. Režije se prihvatio Kunčević s Festivalskim dramskim ansamblom, s Nadarevićem u naslovnoj ulozi. Kritika je bila podijeljena u vezi ocjena predstave, čak i po pitanju uvrštavanja teksta na repertoar. ...pročitajte cijeli tekst...

Sličnost Držićevog Stanca i Molièrevog Ilije

6. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: J.B.P. Molière: Ilija aliti muž zabezočen / Georges Dandin ou le Mari confondu, frančezarija, prerada nepoznatog dubrovačkog autora, red. Tomislav Radić, KMD Dubrovnik, gostovanje na DLJI, Držićeva poljana, 1996.

Piše: Petra Jelača

U izvorniku Georges Dandin je naduti skorojević koji zaslužuje ono što si je sam zakuhao. U dubrovačkoj frančezariji Ilija gotovo da izaziva našu sućut, istu kakvu je, naročito u novijim interpretacijama, zavrijedio njegov nesretni prethodnik Stanac. Već ta korelacija opravdava izvlačenje 'Ilije' iz zapretanih revira dramske baštine. ...pročitajte cijeli tekst...

Dašak optimizma i bezbrižnosti u teškim vremenima

5. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Marin Držić, Dundo Maroje, režija Krešimir Dolenčić, GDK Gavella/DLJI, Gundulićeva poljana, 1995.

Piše: Petra Jelača

Dolenčićev je Dundo bio iznimno omiljen kod publike, vjerojatno baš zbog konteksta svog vremena nahvao, u kojemu je svima trebao dašak optimizma i bezbrižnosti kao protuteža svemu što se dogodilo i što tek predstoji – kako Dubrovniku, tako i Igrama. ...pročitajte cijeli tekst...

Beskompromisno i umjetnički snažno suočavanje s ratnom stvarnošću

4. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Marin Držić, Tirena, režija Ivica Kunčević, 1993. Kazalište Marina Držića Dubrovnik, gostovanje na Dubrovačkim ljetnim igrama

Piše: Petra Jelača

Predstava Držićeve Tirene izravno i umjetnički dostojanstveno odgovarala je na situaciju u kojoj se Grad nalazi, te je sigurno najbolja predstava pripremljena u ratnom okruženju. Njezina obilna metaforika kojom je inkrustirala naizgled lepršavu pastirsku komediju, kritično je sagledavajući u aktualitetu vremena u kojem se izvodi, mogla bi se sažeti u dvije riječi: preklana dubrava. ...pročitajte cijeli tekst...

Iskonska arhetipska snaga ritualnog

3. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Marin Držić, Hekuba, adaptacija, režija i koreografija: Ivica Boban, 1991, DLJI, Festivalski dramski ansambl, ispod Minčete

Piše: Petra Jelača

Osnovni nacrt nove postave Hekube bio je ispisan u načelno sličnim koordinatama kao i 1982., no predstava je upravo zbog specifičnog receptivnog rakursa u gotovo svim svojim elementima djelovala drugačije i (još) moćnije, ostvarujući s većinom gledatelja onu vrstu zajedništva kakvu je kazalište valjda imalo na samim svojim počecima. ...pročitajte cijeli tekst...

Spoj suvremenog kazališnog čitanja starohrvatskog teksta s elementima pučkog teatra

2. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Mavro Vetranović, Kako bratja prodaše Jozefa, režija Joško Juvančić, DLJI, 1990., Festivalski dramski ansambl, Park muzičke škole

Piše: Petra Jelača

Premijera Vetranovićevog naslova Kako bratja prodaše Jozefa na Igrama 1990. bila je sretan spoj suvremenog kazališnog čitanja starohrvatskog teksta s elementima pučkog teatra, kreativno nesputan, prostorno odlično lociran, a pridonijeli su mu doajeni naše kazališne režije, dramaturgije i književne historiografije, jezične lekture, skladane glazbe te vizualnih umjetnosti. ...pročitajte cijeli tekst...

Sinergija hrvatske dramske baštine i svjetskih klasika

1. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Transformacija temeljnih postulata Dubrovačkih ljetnih igara

Piše: Petra Jelača

Ovaj feljton prati krizu identiteta festivala posvećenog uprizorenju baštinskih dramskih tekstova, te se nadam da će ovdje prikazan kritički odjek predstava kroz posljednja tri desetljeća biti od koristi onima koji će pokušati ustvrditi je li sretno vrijeme čitanja starih dramskih autora na otvorenim pozornicama u Dubrovniku naprosto prošlo i dalo svoj obol. ...pročitajte cijeli tekst...

Čuvanje zavičajnoga jezika u dječjem dramskom izričaju

Feljton Kazališni amaterizam: Moslavački kajkavski idiom i dječje kazališne inscenacije djela Božice Brkan

Nastupi djece u predstavama Božice Brkan na Kajkavijadi bili su vrlo zamijećeni te su djeca pozivana i na nacionalne smotre stvaralaštva u Vinkovce i Poreč, a višekratno su se predstavili i u Križu, Okešincu, na smotrama kazališnih amatera Zagrebačke županije. Također su nastupali i na promocijama knjiga Božice Brkan s prigodnim programima na kekakvici.    ...pročitajte cijeli tekst...

Kritičnost prema nepravdi i nada u bolje sutra

Feljton Kazališni amaterizam: Pučke komedije Tončija Surjana Trofe: Novi manji komadi i drugi dio drame Samo nas kupus može spasiti (4. dio)

Komedije Tončija Surjana Trofe pokazuju većinu obilježja pučke književnosti odnosno zavičajne pučke drame prethodno navedenih iz teatrološke i književno-znanstvene literature. Stoga on jest pravi zavičajni pučki pisac - (lokalno) izvođen, prepoznat, kvalitetan i često nagrađivan, te na njegovom primjeru zaista vrijedi govoriti o zavičajnoj pučkoj drami....pročitajte cijeli tekst...

Komičnost, didaktičnost i zajedništvo kao ključ opstanka

Feljton Kazališni amaterizam: Pučke komedije Tončija Surjana Trofe: Privaranti i prvi dio drame Samo nas kupus može spasiti (3. dio)

Priča koju donosi komedija Samo nas kupus može spasiti je tipična priča o otočkom stanovništvu koje pokušava preživjeti i ostati na otocima s kojih se mladi, nažalost, sve više iseljavaju. U ovoj komediji staro i novo nisu u sukobu, dapače, oni se skladno nadopunjuju odnosno zajedno tvore dobar poslovni projekt....pročitajte cijeli tekst...

Međugeneracijska napetost i sukobi tradicionalnih i suvremenih vrijednosti

Feljton Kazališni amaterizam: Pučke komedije Tončija Surjana Trofe: Nadalina i drugi dio drame Diletanti (2. dio)

Ova komedija se obraća jednoj sasvim određenoj zajednici, no njezina tema i poruka je zapravo univerzalna. Ona se zasniva na totalitetu životnoga iskustva, znanja i informacija kojima raspolažu ljudi u Veloj Luci. U komediji se može primijetiti izvjesna napetost između mladih generacija koje gaje suvremene vrednote i starijih koji prianjaju uz tradicionalne....pročitajte cijeli tekst...

Pučka komedija na luškome dijalektu i očuvanje veloluškog govora

Feljton Kazališni amaterizam: Pučke komedije Tončija Surjana: Diletanti (1. dio)

Diletanti su prva predstava koju je autorski i režijski posve samostalno kreirao Tonči Surjan Trofo kako bi podsjetio na prvu predstavu velolučkih amatera Začarani ormar izvedenu 1911. godine. Komedija tako duguje svoj naslov stotoj obljetnici domaćeg kazališnog amaterizma jer je izvedena 2011. godine. ...pročitajte cijeli tekst...

Zajedništvo, povezanost i međugeneracijska dinamika seoskih obitelji

Feljton Kazališni amaterizam: Đuro Horvat i drugi dio drame Mala priča iz seoskog dvorišta (3. dio)

Piše: Sanja Nikčević

U Maloj priči iz seoskog dvorišta naoko se ništa ne događa, a opet svašta se događa jer život teče i donosi mnogo toga u seoskoj obitelji u kojoj žive tri generacije. Đuro Horvat je od nedogađanja uspio napisati topao tekst koji se napeto i čita i gleda. Predstava po tom tekstu, u izvedbi DUD-a Katruže izabrana za najbolju na smotri međimurskih amatera (KAM) u Prelogu....pročitajte cijeli tekst...

Pučki teatar kao afirmativni kontrast modernističkim komadima

Feljton Kazališni amaterizam: Đuro Horvat i gnijezdo koje je ostalo prazno; Prvi dio teksta drame Mala priča iz seoskog dvorišta (2. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Pojava novih, modernističkih komada pisanih iz sekularističkog svjetonazora izazivala je i pobunu jer su ti komadi bili bez poruke; dapače oni su je rušili. Afirmativni pučki teatar preživo na rubovima, u amaterskim produkcijama u kojima kazalištarci nisu ni znali da nastavljaju kazališnu liniju staru dvjesto godina – radili su iz duše, prikazujući svijet oko sebe. ...pročitajte cijeli tekst...

Napete i tople priče koje afirmiraju temeljne vrijednosti

Feljton Kazališni amaterizam: Đuro Horvat i male priče iz seoskog dvorišta (1. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Đuro Horvat napisao je 15 dramskih tekstova koji uvijek govore o suvremenom životu vlastita sela i u njima je razvio specifičan dramski stil tzv. malih priča iz seoskih dvorišta, koje su istovremeno i napete i tople i duboko afirmativne prema temeljnim vrijednostima. Tekstovi su mu od 2005. do 2019. redovito igrani na KAM-u, a za njih je osvajao nominacije i nagrade. ...pročitajte cijeli tekst...

Iznimna biografija ili od znanstvenika do biškupa

Feljton Kazališni amaterizam: Uvod u dramatizaciju Resničke svadbe Stjepana Pepeljnjaka: O autoru i drugi dio drame (13. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Stjepan Pepeljnjak Prošlost i običaje Resnika oživio je u šest predstava: Resnička svadba, Vincekovo, Martinje, Božićni kinđ, Faško i Vuzmeni pisanec Resnika, koje je napisao te postavio na scenu s KUD-om Resnik, te je već 55 godina aktivan i u kulturno-prosvjetnom radu za koji je i višestruko nagrađivan. ...pročitajte cijeli tekst...

Originalan događaj koji informira o vrijednostima izvornog narodnog stvaralaštva

Feljton Kazališni amaterizam: Resnička svadba do obreda do predstave: Zaključak i prvi dio drame (12. dio)

Resnička svadba se može shvatiti kao dio procesa stvaranja kazališta iz obreda, jer kazalište se neprestano rađa. Slabljenjem magijske i religijske funkcije običaja i obreda i njihova inscenacija samo su neki od puteva rađanja kazališta u naše vrijeme. Zadnjih nekoliko godina sve su učestaliji povratni utjecaji Resničke svadbe na suvremene svadbe. ...pročitajte cijeli tekst...

Verbalni, vizualni i glazbeni sinkretizam

Feljton Kazališni amaterizam: Resnička svadba do obreda do predstave: Glumci, publika, redatelj, scensko kretanje, pjesme, plesovi, igre i mizanscena (11. dio)

Svadbeni obred je teatrabilna pojava, koja u sebi uključuje podjelu uloga i formaliziran način ponašanja sudionika. Dakle, oni koji su sudjelovali na pravim svadbama vrlo lako preuzimaju na sebe uloge propisane tradicijom i gotovo ne glume. ...pročitajte cijeli tekst...

Simbolična, šaljiva i vesela dramatizacija fabule o vjenčanju

Feljton Kazališni amaterizam: Resnička svadba do obreda do predstave: Resnička svadba, kazališno uprizorenje običaja (10. dio)

Svadbena povorka dolazi kroz publiku, predvođena zastavnikom i mužikašima. Svatovi glasno potcikuju. Na pozornici ih dočekuje domači (glavni organizator ceremonijala) s peharom vina. Svadbena povorka mora se prvo legitimirati, jer ih domači ne puštaju u kuću. ...pročitajte cijeli tekst...

Od cijelo-seoskog običaja do kazališne inscenacije

Feljton Kazališni amaterizam: Resnička svadba do obreda do predstave: Izvedba obreda u pokladnim običajima, tranzicija od pokladnog ka kazališnom i razlike običaja i izvedbe (9. dio)

U odnosu na elemente tradicijske svadbe, u Resničkoj svadbi inscenirane su samo dvije obredne cjeline: snuboki i tijek svadbe, koje sadrže elemente pogodne za dramatizaciju i scensko izvođenje običaja. Tome su pridodani vuroki kao prikaz načina života i vjerovanja ljudi toga kraja, kako bi suvremeni gledatelji što potpunije razumjeli obrednu dimenziju svadbe. ...pročitajte cijeli tekst...

Od zaruka do bračne sreće

Feljton Kazališni amaterizam: Resnička svadba od obreda do predstave: Običaji koji prethode svadbi i njezin tijek obreda (8. dio)

Svadba se održavala u jesen ili zimi i strogo se pridržavala crkvenih zabrana ženidbe u vrijeme korizme. Kako je Resnik bio bogato selo, svadba je trajala tri do pet dana. Počinjala je u nedjelju ili srijedu. Svatovi su se okupljali kod mladenca. Ako se radilo o dvostrukoj svadbi koja se prvo održavala u kući djevojke, a zatim u kući mladića, svatovi su se okupljali odvojeno. ...pročitajte cijeli tekst...

Kazlišno uprizorenje običaja

Feljton Kazališni amaterizam: Resnička svadba do obreda do predstave (7. dio)

Da bi se moglo zaključiti što je Resnička svadba, je li to običaj, kazalište ili nešto treće, potrebno je analizirati ne samo jednu izvedbu nego i one prije i poslije nje. Polazeći od teze da se Resnička svadba može shvatiti kao proces stvaranja kazališta iz obreda, razmatrat ćemo taj proces od obreda do kazališnog uprizorenja običaja. ...pročitajte cijeli tekst...

Odjeci bogatog umjetničkog rada u očuvanju vjekovnih hrvatskih običaja

Feljton Kazališni amaterizam: Televizijske emisije KUD-a Resnik (6.)

Bogati umjetnički rad KUD-a Resnik često je medijski pratila i televizija. Tako je od 1984. do 2013. godine snimljeno i prikazano na HRT-u 35 emisija. Sadržaj je bio često vezan uz određene aktualne aktivnosti društva ili njegova postignuća na festivalima, smotrama ili gostovanjima. U nekoliko tematskih emisija društvo je u izravnom prijenosu gostovalo u HRT-ovu studiju. ...pročitajte cijeli tekst...

Originalnost, kreativnost i očuvanje baštinske i materijalne kulture

Feljton Kazališni amaterizam: Resnička polja, scenska uprizorenje resničkih običaja, izložbe i druge aktivnosti KUD-a Resnik (5. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Scensko uprizorenje resničkih pučkih običaja posebno je zanimljiv i originalan programski pristup KUD-a Resnik, za koji je tekstove i režiju napravio Stjepan Pepeljnjak. Time je resničko kazalište na festivalskim smotrama kazališnih amatera Hrvatske uvelike pridonijelo reafirmaciji izvornih vrijednosti pučkog kazališta. ...pročitajte cijeli tekst...

Spektakularni ceremonijali i međunarodni odjeci izvornog resničkog folklora

Feljton Kazališni amaterizam: Mozaik kulturološkog pluralizma KUD-a Resnik (4. dio)

Programe KUD-a Resnik često je gledala zagrebačka publika, ali i Hrvati u Mađarskoj, Austriji, u Slovačkoj i u Rumunjskoj. Društvo je jednako uspješno sudjelovalo i na Međunarodnim smotrama folklora u Zagrebu. U svečanim povorkama Resničani su svojim izvornim folklorom oduševljavali brojnu publiku. ...pročitajte cijeli tekst...

Folklorno-dramski spektakl koji je oduševljavao publiku

Feljton Kazališni amaterizam: Resnička svadba (3. dio)

Piše: Sanja Nikčević

KUD Resnik uspio je sačuvati brojne pjesme i plesove resničkoga kraja. Resnička svadba bila je izvođena kao putovanje svatova sa zaprežnim kolima po različitim mjestima u okolici. Svadba bi počela rano poslijepodne izvođenjem snuboka u Resniku, zatim bi došlo oko 15 zaprežnih kola po mladu i miraz da bi se po povratku u Resnik održala cjelovečernja svadba. ...pročitajte cijeli tekst...

Preobrazba pristupa umjetničke interpretacije pjesničke riječi

Feljton Kazališni amaterizam: Resnik, običaji, folklor i pučka drama okolice Zagreba (2. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Kazališni rad KUD-a Resnik bio je vrlo utjecajan na kazališnu amatersku scenu Hrvatske, ali i Jugoslavije. Od 1963. do 1990. prikazivanje kazališnih ostvarenja i recitala na festivalima ostavilo je trajan trag u preobrazbi dotadašnjeg pristupa umjetničkoj interpretaciji pjesničke riječi te utjecalo na razvoj autorskih malih scenskih formi u postavljanju autorskog recitala na scenu. ...pročitajte cijeli tekst...

Originalne stilizacije i avangardna redateljska rješenja

Feljton Kazališni amaterizam: Resnik, običaji, folklor i pučka drama okolice Zagreba (1. dio)

Počeci brige za kulturnu baštinu i stvaralaštvo u Resniku počeli su davne 1928. godine, baš kao i u brojnim mjestima širom Hrvatske, kada su se počela osnivati kulturno-prosvjetna društva (KPD) Seljačka sloga. Tada je u listu Seljačka prosvjeta iz 1928. zapisano da je u Resniku (kotar Zagreb) 21. ožujka 1928. godine, na poticaj Mije Škorjača, osnovan ogranak Seljačke sloge. ...pročitajte cijeli tekst...

Snažna povezanost između pozornice i publike

Feljton Kazališni amaterizam: Sinteza karakteristika zavičajnog pučkog komada

Osobit fenomen pučkoga kazališta je jaka povezanost između pozornice i publike. Publika pučkoga kazališta, pogotovo u matičnoj sredini, prepoznaje događanja na sceni kao dio vlastite svakodnevice i života te reagira na njih vrlo živo i neposredno, glasnim smijehom ili čak plačem. Pučki pisac piše o onome što njegovu publiku duboko dira i što je se direktno tiče. ...pročitajte cijeli tekst...

Integralan i obogaćujući segment hrvatske kazališne kulture

Feljton Kazališni amaterizam: Češko manjinsko kazalište - sažetak (14. dio)

Piše: Vlatka Daněk

Kreativnost, inovativnost i modernije forme

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (13): Sedamdesete godine dvadesetog stoljeća donose kraj opereta, a osamdesete nove vjetrove

Piše: Vlatka Daněk

Gubitak veza s kazališnim trendovima u Češkoj i veliki zamah operete

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (12): Pedesete i šezdesete godine 20. stoljeća - doba opereta

Piše: Vlatka Daněk

I dok se u Čehoslovačkoj rađaju nove kazališne forme i žanrovi, kraj pedesetih te šezdesete kod Čeha u Hrvatskoj su u znamenju starih (međuratnih) čeških opereta odnosno veselih igara s pjevanjem. Koliko je ova kazališna forma tada bila popularna među hrvatskim Česima, vidimo iz broja izvedbi pojedinih opereta, koji se kreće od četiri do nevjerojatnih petnaest. ...pročitajte cijeli tekst...

Kazalište rađeno iz pučke vizure i dominantnog svjetonazora širokih masa

Feljton Kazališni amaterizam: Što je pučko kazalište?

Kada upotrijebimo pojam pučko kazalište, možemo po analogiji reći da se radi o kazalištu koje pripada najširim slojevima društva u smislu da im je namijenjeno kao publici, da govori o njima, te da je rađeno iz pučke vizure odnosno dominantnog svjetonazora širokih masa. Današnji pučki komadi koji se pišu za amatersko kazalište nose obilježja pučkih komada iz 19. stoljeća. ...pročitajte cijeli tekst...

Bogat dramski program i puno gledalište unatoč izazovnim uvjetima rada

Feljton Kazališni amaterizam: Dubrovačko kazališno društvo

Tridesetih godina Dubrovačko kazališno društvo imalo je dvadeset četiri aktivna člana. Svi su članovi radili predstave bez honorara, isključivo iz ljubavi. Gledalište je bilo uglavnom puno, a glumice, glumci i redatelji uspjeli su izvesti zahtjevne dramske naslove. Osim Ekvinocija, prikazali su Vojnovićeve drame Suton, Na taraci, Maškaratu ispod kuplja....pročitajte cijeli tekst...

Gubitak upravne i umjetničke autonomije

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (11): Nakon Drugog svjetskog rata počinje stagnacija

Piše: Vlatka Daněk

Bogatstvo i šarolikost kazališnog amaterizma

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališni amaterizmi u hrvatskom kulturnom kontekstu (2. dio)

Amateri su u našem društvu Drugi, odnosno marginalna društvena skupina u odnosu na dominantnu kazališnu kulturu koja je prije svega profesionalna. O tome svjedoči i pogrdno značenje koje riječ amater odnosno amaterski često ima kada je izgovaraju profesionalci. Ništa bolje ne zvuči ni riječ diletant, iako su zapravo značenja obje riječi pozitivna. ...pročitajte cijeli tekst...

Tipovi i osobine kazališnog amaterizma

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališni amaterizmi u hrvatskom kulturnom kontekstu (1. dio)

Neka amaterska kazališta mogla bi se nazvati avangardnima prema kazališnom izrazu i tematici koje njeguju, a doslovno su i prethodnica tendencijama koje će se kasnije javljati u profesionalnom kazalištu. Iz takvih kazališta stoga često izlaze kazališni profesionalci koji ono što su njegovali kao amateri sada razvijaju kao profesionalni kazališni umjetnici. ...pročitajte cijeli tekst...

Unatoč zimi i nedaćama

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (10.): Pedesete godine dvadesetog stoljeća

Piše: Vlatka Daněk

Pedesetih godina rad onih čeških beseda koje su u Hrvatskoj uspjele obnoviti svoju aktivnost nakon Drugog svjetskog rata vrvi poletom i planovima. Običaj objavljivanja (neformalnih) izvještaja o radu beseda u pučkom se kalendaru nastavio i dalje, što nam danas pruža lijep uvid u rad čeških kazališnih amatera u pojedinim desetljećima 20. stoljeća. ...pročitajte cijeli tekst...

Povratak u domovinu i javne škole

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (9.): Poratno vrijeme

Piše: Vlatka Daněk

Na kraju Drugog svjetskog rata daruvarski češki dom imao je samo gole zidove, a prve poratne predstave odigrane su 19. siječnja 1946. U dvjema jednočinkama (Cijenjeni ženik Josefa Jahode te Poslastica Frantíšeka Xavera Svobode) glumile su mlade snage a na klupe, donesene u češki dom iz daruvarskih kuća, stisnulo se 450 gledatelja. ...pročitajte cijeli tekst...

Veliki kazališni entuzijazam i impresivan repertoar

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (8.): Međuratni repertoar Češke besede Daruvar

Piše: Vlatka Daněk

Zahvaljujući Jiřini Staňovoj koja je 1997. rekonstruirala međuratni repertoar Češke besede Daruvar, vidimo da je bio raznolik i suvremen. Od ozbiljnih drama koje danas spadaju u klasiku, preko djela koja govore o češkoj prošlosti, do onih koje propituju sadašnjost. Ipak, repertoarom su dominirale komedije. ...pročitajte cijeli tekst...

Od malih sela do velikih gradova, ali brojke su impresivne

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (7.): Zlatno doba češkog kazališnog amaterizam u Hrvatskoj

Piše: Vlatka Daněk

Dvadesetak godina između dva svjetska rata bilo je doista zlatno doba češkog kazališnog amaterizam u Hrvatskoj. Podaci koje je sakupio Josip Matušek djeluju impresivno. Brojčani primat u odigranim predstavama ima Češka beseda u Zagrebu koja na svom popisu ima 180 predstava za odrasle izvedenih u tih dvadesetak godina. ...pročitajte cijeli tekst...

Pljusak u Pragu; Od kazališta u gostionici do vrhunske scene

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (6.): Povećanje češke manjinske kazališne produkcije i izgradnja domova

Piše: Vlatka Daněk

Posebna je priča izgradnja pozornice češkog doma u Daruvaru. Kazališnim amaterima je bila važna do te mjere da je na kraju odvojen fond za izgradnju samog češkog doma od fonda za izgradnju pozornice. Prvu predstavu na svojoj novoj pozornici daruvarski Česi izveli su za Božić 1939. Bio je to Gajdaš iz Strakonica, glumački i scenski vrlo zahtjevno djelo Josefa Kajetána Tyla. ...pročitajte cijeli tekst...

Marionete za male i velike

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (5.): Češka beseda Zagreb i lutkarsko kazalište

Piše: Vlatka Daněk

Od međimurskog mjuzikla o životu sela do tragične priče u drami o starosti

Feljton Kazališni amaterizam: Pučka drama na kajkavskom (6.): Portret Sanje Rašan i drugi dio drame Nepozobljeno (Nezaboravljeno)

Sanja Rašan do sada je napisala 6 djela koja su ili nagrađena ili nominirana za nagrade. Piše  uglavnom na kajkavskom, iako u zadnje vrijeme piše i na štokavskom. Djela su joj žanrovski raznolika: od međimurskog mjuzikla koji poput kaleidoskopa prikazuje život sela Možima na komediju, ženama na zdravlje (2013) do tragične priče u drami o starosti Nepozabljeno (2016). ...pročitajte cijeli tekst...

S toplom tugom o zaboravu starijih

Feljton Kazališni amaterizam: Pučka drama na kajkavskom (5.): Drama Nepozabljeno (Nezaboravljeno) Sanje Rašan

Piše: Sanja Nikčević

Fino tkanje drame je priču i njezine značenjske slojeve iznijelo pred nas u paleti desetak likova, u kreiranju izvrsnog lika bake i poigravanju s vremenom sadašnjosti i prošlosti. Drama nas sve skupa potiče da razmislimo koliko je takav tip bolesti (alzheimer) doista uzrokovan nerazriješenim traumama i bolima. ...pročitajte cijeli tekst...

Afirmativna i realistična, a snažna, emotivna i potresna drama

Feljton Kazališni amaterizam: Pučka drama na kajkavskom (4.): Drama Vesela novost Stjepana Škvorca

Piše: Sanja Nikčević

Drama Vesela novost Stjepana Škvorca se bavi originalnom i rijetkom temom. Naime, od Kate Kapuralice nema u dramskom kanonu hrvatske drame o trudnoći starije žene. Ta je tema rijetka možda i zato jer ju je teško opisati a da se ne upadne s jedne strane u patetiku a s druge u okrutnost Kate Kapuralice. Međutim, Vesela novost temu osvjetljava iz sasvim novog kuta. ...pročitajte cijeli tekst...

Najizvođeniji suvremeni međimurski pisac

Feljton Kazališni amaterizam: Pučka drama na kajkavskom (3.): Portret Stjepana Škvorca

Piše: Sanja Nikčević

Jedan je od najvažnijih međimurskih pisaca jer je upravo on započeo pisanje drame  za amaterske družine  1984. kada je KUD Belica uspješno izveo njegov tekst Čehara  godine.  Njegov je primjer potaknuo i druge amaterske pisce pa je tako začetnik dramskog vala u Međimurju. Do danas je  napisao  šezdesetak dramskih tekstova  i najizvođeniji je suvremeni međimurski pisac.  ...pročitajte cijeli tekst...

Žanrovska raznolikost, prepoznatljivi problemi i afirmacija svijeta

Feljton Kazališni amaterizam: Pučka drama na kajkavskom (2.): Uvod u međimursku pučku dramu

Piše: Sanja Nikčević

Međimurske pučke drame žanrovski su vrlo raznolike – iako su najčešće komedije (od komedija situacije preko komedija karaktera, farsi i fragmentarne dramaturgije ulančanih skečeva), ima i tzv. afirmativnih drama (ozbiljni komad sa sretnim krajem), ali i  potresnih drama, pa i tragedija. Osim dramskih tekstova, tu su i vrlo dobri mjuzikli odnosno komadi s pjevanjem...pročitajte cijeli tekst...

Fenomen pučke drame u Međimurju danas

Feljton Kazališni amaterizam: Pučka drama na kajkavskom (1): Uvod u međimursku pučku dramu

Piše: Sanja Nikčević

Nastavljajući tradiciju stvaralaštva Kalmana Mesarića (rođenog u Prelogu), zadnjih tridesetak  godina u svakom međimurskom selu piše jedan, a negdje i po dva talentirana pisca. Izdvojiti se može dvadesetak imena, pri čemu su pisci najrazličitijih osnovnih zanimanja, a različiti su i po spolu i dobi. Ono što im je zajedničko jest kvaliteta i svježina dramskih tekstova....pročitajte cijeli tekst...

Selo kao čuvar jezika i kazališta na češkom

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (4.)

Piše: Vlatka Daněk

Ruralne Besede koncentrirane oko Daruvara vremenom su preuzele glavnu ulogu u očuvanju češke riječi i kulture u Hrvatskoj i zato Česi u Hrvatskoj danas više ističu i slave 1890. godinu, kada je u Slavoniji odigrana prva predstava na češkom jeziku  (Mlinar i njegovo dijete u  Lipovcu) nego 1874., kada je u Zagrebu češku predstavu Svatopluk i Rostislav režirao Josef Václav Frič...pročitajte cijeli tekst...

Kako je put u Afriku završio češkom predstavom

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (3.)

Piše: Vlatka Daněk

Povjesničar Josip Matušek smatra da je češko amatersko kazalište odigralo u Slavoniji ključnu ulogu u razvijanju češke doseljeničke kulture te očuvanju materinjeg jezika a u situaciji kada ovdje ne postoji niti jedna organizacija koja bi tome mogla pripomoći. Kao prvu češku predstavu izvedenu u ruralnim krajevima Hrvatske imenuje dramu Mlinar i njegovo dijete...pročitajte cijeli tekst...

Od graničara do Marije Ružička-Strozzi i Arnošta Grunda

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (2.)

Piše: Vlatka Daněk

Malo je poznata činjenica da su pola ansambla preteče današnjeg Hrvatskog narodnog kazališta činili Česi, koji su zajedno s kolegama Hrvatima u preporodnom žaru zajedno otišli iz tadašnjeg njemačkog kazališta i osnovali svoje nacionalno kazalište. Tako je i Marija Ružička Strozzi rođena Čehinja koja je do kraja života vrlo rado gostovala u raznim mjestima Češke...pročitajte cijeli tekst...

Veselje i zabava, sa snažnom tendencijom autorskog stvaranja

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (1.)

Piše: Vlatka Daněk

Od 43 predstave koje su u prošle tri godine odigrane na češkim manjinskim daskama koje život znače, samo dvije su se bavile vrlo  ozbiljnim problemima koje bi se u djelu sretno razriješile dok su sve ostale bile  komedije, vesele igre ili humoreske. I iz toga je posve jasno kamo stremi češko manjinsko kazalište: u veselje i zabavu, sa snažnom tendencijom autorskog  stvaranja....pročitajte cijeli tekst...

Kazališni amaterizam kao čuvar dramskog teksta i prostor afirmacije ljudskih vrijednosti

Feljton Kazališni amaterizam: Uvod

Kazališni amaterizam oduvijek je  popunjavao praznine glavne kazališne struje, osamdesetih je bio alternativan i avangardan jer je glavnoj struji dominantno bilo dramsko  i kasnije redateljsko kazalište. Kazališni amaterizam okrenuo se dramskom tekstu, piscu, prepoznatljivim likovima, ali i životnim pričama koje afirmiraju temeljne ljudske vrijednosti. ...pročitajte cijeli tekst...

Dijalektalno kazalište od prokušanih recepata do repertoarnih iskoraka

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo: Kajkavski dijalekt u varaždinskom kazalištu (2.)

Piše: Leon Žganec-Brajša

U najnovije vrijeme HNK u Varaždinu bavi se predstavama s kajkavskim predznakom. Štoviše, moglo bi se ustvrditi kako su upravo kajkavske predstave, u repertoarima vođenim premisom „svega pomalo“, bile postojano prisutne i izdvajale varaždinsku profesionalnu kazališnu kuću. Ne uvijek kvalitetom, no svakako posebnošću i njegovanjem jezika i izraza. ...pročitajte cijeli tekst...

Kajkavština kao identitetska odrednica varaždinskog kazališta

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo: Kajkavski dijalekt u varaždinskom kazalištu (1.)

Piše: Leon Žganec-Brajša

Varaždin s kajkavskim jezikom na sceni, i u najnovije vrijeme, prolazi kroz procese suočavanja s identitetom i baštinskim nasljeđem. No taj se proces, vrlo lako može izvrnuti u vlastitu karikaturu, u kojoj baština i identitetska odrednica postaju regresivni impuls koji kazalište čini podložnim suvenirskoj interpretaciji vlastite suvremenosti. ...pročitajte cijeli tekst...

Tena – komad „od komada“!; Od Kozarčeva prototeksta do izvrsne kazališne predstave

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo: Štokavska dijalektalna književnost (5.)

Tena Josipa Kozarca, objavljena u Domu i svijetu 1894. i danas je aktualna, atraktivna i zastupljena na repertoaru hrvatskih kazališta. Njezin primitak tijekom 20. i 21. stoljeća potvrđen je nekolicinom inscenacija, što je dokaz atraktivnosti Kozarčeva predloška i potvrda Tene kao respektabilnog teksta hrvatske književne baštine u novom kazališnom ruhu. ...pročitajte cijeli tekst...

Slavonični Joza Ivakić između standarda i dijalekta

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo: Štokavska dijalektalna književnost (4.)

Jezične politike prethodnoga stoljeća nisu bile naklonjene staroštokavskim govorima, tj. govorima slavonskoga dijalekta, koji rapidno odumiru. Time nam je opus lingvistički kompetentnoga izvornoga govornika Joze Ivakića dragocjeniji jezični i idiomatski spomenik s identitetskom vrijednošću, kojega svaka nova postava i kazališna izvedba iznova resetira i oživi. ...pročitajte cijeli tekst...

Uprizoreni flešbekovi i sadašnjost Štajge Ivane Šojat

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo: Štokavska dijalektalna književnost (3.)

Predstava Štajga – kako je utjecala na naš grad i njegove stanovnike tematizira gubitak identiteta Vinkovaca kao željezničkoga čvorišta s flešbekovima na vrijeme stjecanja identiteta respektabilnoga željezničkoga kolodvora s oko 3000 zaposlenika. Budući da se predstava gleda u općem kontekstu, i drugi se gledatelji mogu poistovjetiti s metonimijskim likovima socijalne tranzicije. ...pročitajte cijeli tekst...

Energija u dijalektu

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo: Štokavska dijalektalna književnost (2.)

Svako iznovljavanje Kozarčevih djela aktivira energiju slavonskoga dijalekta trajno pohranjenu u dijalozima i monolozima njegovih likova. Unatoč tomu što su o jeziku njegovih djela kritičari pisali negativno, jezik Kozarčevih djela potvrđuje ne samo  jezični senzibilitet i komunikacijsko-funkcionalnu jezičnu kompetenciju nego i napredne jezične stavove. ...pročitajte cijeli tekst...

O statusu i poziciji hrvatske štokavske dramske književnosti

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo: Štokavska dijalektalna književnost (1.)

Štokavska dijalektalna književnost ostala je nedefinirana uslijed standardoloških procesa, ali su u jeziku književnosti, posebice dramske, ufajući se u načelo licentia poetica, prakticirano još od antičkih vremena, štokavski dijalekti i drugi uporabni idiomi s estetskim učinkom potvrdili postojanje štokavske dijalektalne književnosti i mimo lingvističkih definicija. ...pročitajte cijeli tekst...

Oživljavanje zaboravljene prošlosti

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo: Kritička recepcija Graničara (6.)

Zagrebačka publika dugo nije imala prilike vidjeti Graničare. Tek 5. listopada 1978., u režiji Georgija Para, predstava je priređena u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komediji, kao provjera što to djelo znači ondašnjem gledatelju. To je kazalište povremeno oživljavalo komediografska  djela iz zanemarene ili zaboravljene prošlosti. ...pročitajte cijeli tekst...

Jedini hrvatski komad koji se spontano održao na repertoaru 88 godina

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo: Kritička recepcija Graničara (5.)

Slavko Batušić 1957. obilježio je stogodišnjicu Graničara u Narodnom listu: „Jezik ove pučke glume zvuči svježe i prirodno i odaje, da je Freudenreich prenio u kajkavski Zagreb jednu štokavštinu rodnoga kraja. To je činjenica, a činjenica je i to da su ’Graničari’ jedini hrvatski komad, koji se spontano održao na repertoaru 88 godina i doživio 290 izvedaba..." ...pročitajte cijeli tekst...

Pogođen razmjer između tragičnog i komičnog

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo: Kritička recepcija Graničara (4.)

Milutin Cihlar Nehajev je u Narodnim novinama 1917. zabilježio: „…’Graničari’ – prva naša pučka gluma – ostadoše do dana današnjega i najpoznatiji naš komad. U njima je sinteza čitavog rada Freudenreichova… Ali poglavita odlika djela jest dobro pogođen razmjer između tragičnog i komičnog elementa i naročito oštra karakteristika komičnih tipova." ...pročitajte cijeli tekst...

Glumačka dinastija Freudenreich nastavila je očevu tradiciju

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo: Kritička recepcija Graničara (3.)

U povodu svečanog otvorenja nove kazališne zgrade HNK u Zagrebu, drugi su dan, 15. listopada 1895. kao prvo hrvatsko dramsko djelo izvedeni Graničari. Kritičari bilježe da su i nakon 40-godišnjega života Graničari djelovali kao pravi pravcati novitet: „… sve to djeluje na nas neodoljivom silom, te nam predstavlja ’Graničare’ kao najdragocjeniji proizvod hrv. pučke glume". ...pročitajte cijeli tekst...

Narodno kazalište podigao je do pravoga hrama umjetnosti

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo: Kritička recepcija Graničara (2.)

Josip Freudenreich proslavio je 16. 2. 1871. 25. obljetnicu rada. Sve su novine donijele prikaz svečarovih zasluga za razvoj hrvatskoga kazališta i izvedbe njegova najboljega djela Graničara. Isticali su njegov neprocjenjiv prilog u organizaciji i osamostaljenju hrvatskoga kazališta, iznimnu glumačku osobnost te vrijednost njegovih dramskih djela. ...pročitajte cijeli tekst...

Najizvođeniji kazališni komad napisan na hrvatskom jeziku

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo: Kritička recepcija Graničara (1. dio)

Josip Freudenreich zaslužuje spomenik koji mu još uvijek nismo podigli

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (20. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Freudenreich je kao kazališni praktičar, zajedno s Demetrom kao kazališnim ideologom, izgrađivao hrvatsko kazalište od ilirske ideje o nacionalnom kazalištu na štokavskom i doveo ga do praga prave institucije - Hrvatskog narodnog kazališta. Zbog svega toga Josip Freudenreich doista zaslužuje spomenik koji mu još uvijek nismo podigli na pravi način.  ...pročitajte cijeli tekst...

Freudenreich ili pripadanje glavnoj struji građanskog kazališta

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (19. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Freudenreich predstavlja hrvatsko kazalište predmiletićevske ere, ono koje još nije organizirano kao institucija, ono koje se temelji na putujućim glumačkim družinama, kada se igra u sezoni mnogo komada, a gluma uči šegrtujući od drugih glumaca. Od 1860. Freudenreich je to sve  nosio na svojim plećima i prenio kazalište od idejnih začetaka do institucije. ...pročitajte cijeli tekst...

Freudenreich kao pedagog ili kako zadržati glumca

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (18. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Freudenreich je bio jedini dramski pedagog hrvatskog kazališta, dakle obučavao je i podučavao glumce i odatle onih četrdesetak njegovih učenika oko njega na sceni za proslavu njegova jubileja 1871. Kao što su mu priznavali za života glumačko umijeće i redateljsku sposobnost, tako su mu priznavali i pedagoški rad. ...pročitajte cijeli tekst...

Freudenreich kao vizionar ili svijest o strukama i pozivima u kazalištu

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (17. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Freudenreich je vrlo jasno i svjesno  imenovao sve struke u predstavi. Godine 1857., u Graničarima pokazao je da je imao vrlo jasnu svijest o sebi i kao piscu, i glumcu, i kao redatelju. Svjesno je razdvojio funkciju glumca i redatelja, a to mnogima nije bilo jasno ne samo prije 1857. (nema navedenog redatelja na plakatu Jurana i Sofije ili Ljubavi i zlobe) nego ni nakon toga. ...pročitajte cijeli tekst...

Freudenreich kao redatelj ili to mogu samo odlični glumci

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (16. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Freudenreich je kao redatelj bio uspješan od samog početka. Režirao je sve vrste kazališnih predstava – od živih slika ili tableaua, malih i velikih pantomima ili šaljivih igara komedija, drama, drama s pjevanjem i plesom, opereta do velikih opera. Često je molio kazališni odbor da angažiraju još nekog redatelja jer je bio preopterećen. No takvu osobu nije bilo lako naći. ...pročitajte cijeli tekst...

O funkcioniranju građanskog kazališta ili kao kod Shakespearea

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (15. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Građansko kazalište Freudenreichova doba bilo je vrlo slično elizabetanskoj epohi i to ne samo po pisanju iz afirmacije vladajućeg svjetonazora nego i po velikom interesu publike. Tu je usporedbu napravio jedan Šveđanin P. Attenboom, koji je pišući kući 1819. „bečki pučki duh“ i pučki teatar usporedio s kazališnim ushićenjem u elizabetanskom Londonu. ...pročitajte cijeli tekst...

Freudenreich kao glumac ili ljubimac svekolikog općinstva

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (14. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Josip Freudenreich doista je „s vremenom postao vladarom pozornice, ljubimcem općinstva i svega naroda“, pa će i Šenoa u nekrologu u Viencu napisati da je bio „u Zagrebu van reda popularan i poznat“. Publika ga je gledala više od deset godina svaki dan u glavnoj ulozi u nekoliko stotina uloga i silno ga je voljela, što znači da je doista bio odličan glumac. ...pročitajte cijeli tekst...

Stvaranje hrvatskog kazališta ili to bez Freudenreicha neće ići

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (13. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Dimitrija Demeter bio je „kazališni ideolog“ koji je puno pomagao i u praksi – prevodio, adaptirao, lektorirao, glumcima akcentuirao tekstove. Uz to je Demetar i pisao drame, kao što su se i drugi Ilirci trudili pisati dramske tekstove i prevoditi. Međutim, koliko god Demeter bio i obrazovan i gorljiv, nije bio ono što je temelj kazališta – ni glumac, ni redatelj. ...pročitajte cijeli tekst...

Malo statistike ili koliko se zapravo igralo predstava na hrvatskom?

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (12. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Za trideset godina Ilirci su uspjeli stvoriti i publiku, i osnovnu jezgru ansambla, i literaturu, a u idućih 10 godina su uspjeli oformiti ozbiljan ansambl i doći do samog ruba stvaranja kazališne institucije kakva je danas. Ulaskom u novoizgrađenu zgradu 1895. sa Stjepanom Miletićem kao intendantom kreće novi i ozbiljan život kazališta kao važne nacionalne institucije. ...pročitajte cijeli tekst...

Stvaranje novog kazališta ili tko će glumiti na štokavskom

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (11. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Kada je 1847. Ivan Kukuljević Sakcinski održao svoj prvi govor u Saboru na hrvatskom, službeni jezik Sabora bio je latinski. I na tom se jeziku pisala vrijedna literatura, pa tako i drame. Ilirci su, odlučivši se za štokavski, krenuli stvarati kazalište na nekoliko razina: pišući drame, tražeći glumce i boreći se za formiranje kazališta kao institucije pod državnom brigom. ...pročitajte cijeli tekst...

Prije Iliraca ili Zagreb je volio kazalište na latinskom, njemačkom, kajkavskom i talijanskom

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (10. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Do Ilirskog pokreta u Zagrebu su se kazališne predstave igrale na latinskom, kajkavskom i njemačkom – u privatnim kazalištima i u sklopu crkvenih institucija. Isusovačke i kanoničke školske ustanove na Kaptolu imale su redovit kazališni program svojih đaka u 17., 18. i 19. stoljeću, pa su tako Isusovci u gimnaziji na Katarininom trgu od 1607. do 1772. izveli oko 400 djela. ...pročitajte cijeli tekst...

Kako je novi kanon odredio tumačenje temelja suvremenog hrvatskog kazališta ili zašto više ne volimo Freudenreicha

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (9. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Josip Freudenreich ml. je, uz Dimitrija Demetra, ključna osoba stvaranja hrvatskog kazališta u 19. stoljeću. Jedan je od utemeljitelja hrvatskog kazališta zbog svojih brojnih talenata (glumac, redatelj, koreograf, producent, dramski pisac, dramski pedagog), važan je zbog velikog stvaralačkog opusa, pripadnosti tadašnjoj glavnoj struji kazališta te zbog vizionarstva i praktičnosti. ...pročitajte cijeli tekst...

Tri dokaza nametanja kanona ili brišemo i ne raspravljamo

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (7. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Sve što je  izbačeno kao nevrijedno  -  kao da je u bunar bačeno. Ne samo da se ne uči u školi, pa ni na fakultetu (osim u rijetkim oazama), nego se teško mogu naći i u knjižnicama. I kod nas te pisce treba tražiti u specijaliziranim edicijama i po arhivima. No, ako su djela dostupna mogu se čitati i uspoređivati i vidi se da su izbačena djela kvalitetna, a kriteriji svjetonazorski.  ...pročitajte cijeli tekst...

Krležina čistka hrvatske književnosti ili sve je to nekvalitetna trulež i gamad koju treba spaliti

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (6. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Kod nas je zagovornik novog kanona postao Miroslav Krleža. U svojim pobunjeničkim tekstovima zanijekao je cijelu stariju hrvatsku književnost. Oca hrvatske književnosti, Marka Marulića, estetički je obezvrijedio i ideološki ocrnio, kao i većinu renesansne i barokne hrvatske književnosti, anatemizirao je sve romantičarske pjesnike, a 19. stoljeće je doslovno poništio! ...pročitajte cijeli tekst...

Čistka u građanskom kazalištu ili zanijekani afirmativni žanrovi

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (5. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Djela sa subverzivnim odnosom pisana su svjesno iz sekularističkog svjetonazora. To se  najbolje vidi u obradi istih tema. U hrvatskoj pučkoj drami u prikazu puka u Graničarima Josipa Freuedenreicha u usporedbi sa Srđanom Tucićem ili Krležinim Kraljevom, a u građanskoj drami Josipa Eugena Tomića i Josipa Kulundžića te Julija Rorauera i Krleže. ...pročitajte cijeli tekst...

Svjetonazor i sveti korijeni kazališta

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (4. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Krajem 80-ih javila se ideja da se ukinu tri od postojeće četiri opere u Hrvatskoj, protiv čega su ustali svi – ne samo umjetnici i operna publika, nego i ljudi koji nikad nisu bili u operi. Kad je devedesetih Teatar ITD htio raskinuti ugovore koje je imao s glumcima, izbio je javni skandal i zagovaranje obaveze financiranja umjetnosti. ...pročitajte cijeli tekst...

Dominacija sekularističkog svjetonazora

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (3. dio)

Piše: Sanja Nikčević

U Hrvatskoj je upravo HNK u Zagrebu glavni predstavnik tzv. kazališta glavne struje. To je ono kazalište koje se smatra vrijednim i važnim, koje ima medije i novac pa za njega znaju i oni koji ne idu u kazalište i koje ima međunarodne veze jer pripada europskom krugu glavne struje. Suprotno kazalištu glavne struje je tzv. rubno kazalište. ...pročitajte cijeli tekst...

Vladajući umjetnički kanon ili tri krive premise

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (2. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Unutar pojedine zemlje kanon se razlikuje u najviše 10-15 posto imena, što je prostor za najvažnija djela nacionalne umjetnosti. Ona se također biraju u odnosu na uspostavljeni opći europski kanon jer je on uzor svugdje, pa i u Hrvatskoj. Kanon koji danas vrijedi u umjetnosti nije bio takav oduvijek; uspostavili smo ga nakon II. svjetskog rata. ...pročitajte cijeli tekst...

O europskoj kulturi, suvremenom kanonu i svjetonazoru

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (1. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Sadašnje stanje europske kazališne umjetnosti glavne struje posljedica je pobjede sekularističkog svjetonazora nakon II. svjetskog rata koji je u Europi uveo novu hijerarhiju vrijednosti u društvu i proglasio kritiku društva jedinom funkcijom umjetnosti, čime je redefiniran umjetnički kanon iz prošlosti. Izbačena je svaka afirmacija lijepog, dobrog, a naročito svetog. ...pročitajte cijeli tekst...

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo

Uvod

Piše: Sanja Nikčević

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo obuhvatit će detaljnu analizu tema iz hrvatske kazališne povijesti i sadašnjosti. Jedna od ključnih je analiziranje temelja i nametanja kanona u Hrvatskoj, od Krleže preko Domovinskog rata do suvremenih trendova. Vršit će se i usporedba od samih početaka institucionaliziranog kazališnog djelovanja u Hrvatskoj do danas....pročitajte cijeli tekst...

UPOZORENJE RAZUMA

Usporedba romana Kiklop autora Ranka Marinkovića i dramske predstave Kiklop Gradskog dramskog kazališta Gavella, u režiji Saše Anočića, (3. dio)

Piše: Nataša Bjelan

Ovo je priča o čovjeku koji u svojoj dubini shvaća da je moć vremena upravo to što svima nama dopušta i sva loša zbivanja, obuhvaćajući sve, i zato razum upozorava da vrijeme ne daje drugu priliku kad proteče, ali zato daje bezbroj mogućnosti i izbora u tijeku! Vrijeme svakoga zadržava u sebi i cijelu zajedničku priču vodi k nečemu. ...pročitajte cijeli tekst...

OBRAČUN INTELEKTA SA SMISLOM

Usporedba romana Kiklop autora Ranka Marinkovića i dramske predstave Kiklop Gradskog dramskog kazališta Gavella, u režiji Saše Anočića, (2. dio)

Piše: Nataša Bjelan

Kiklop izgledno donosi tešku borbu intelekta da dopre do smisla. I upozorava, tražeći zdrav razum posvuda, sve manje ga nalazeći. Ako nudi neki kraj, onda ukazuje da se smjera putu u sveopće ludilo, čime će pobijediti apsurd i probiti se malo bliže smislu kroz razne nesuvislosti koje predstavljaju pretežak teret za čovjeka. ...pročitajte cijeli tekst...

Svevremensko lutanje kroz život

Usporedba romana Kiklop autora Ranka Marinkovića i dramske predstave Kiklop Gradskog dramskog kazališta Gavella, u režiji Saše Anočića, (1. dio)

Piše: Nataša Bjelan

Arhont bira tragičare ili bankrot zbog nepodobne tragedije

Esej: Antičko kazalište (2. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Kazalište je u antici bilo ritualno, smatralo se važnim činom za dobrobit cijele zajednice, jer je služilo osnaživanju i svakog pojedinca u publici i cijele zajednice i potvrđivalo hijerarhiju vrijednosti njihova svijeta, a bilo je i didaktično, jer je prenosilo najvažnije istine i podučavalo vjeri i načinu života u skladu s njom. ...pročitajte cijeli tekst...

Atena u ime bogova ili jarčeva krv na žrtveniku

Esej: Antičko kazalište (1. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Kazalište je bila ne samo vjerska nego i državna važna stvar. Pjesnici su nosili tragedije arhontu, vladaru Atene, politički najmoćnijoj osobi u Ateni, koji je birao tekstove za izvođenje. Kao kad bi danas gradonačelnik grada Zagreba birao repertoar GK Gavelle a premijer države repertoar HNK u Zagrebu. ...pročitajte cijeli tekst...

Izostanak etičnosti u trendovskim predstavama

Moralni pritisak: etička odgovornost pisca za sliku koju stvara ili posljedice onoga što radimo

Piše: Sanja Nikčević

Bez obzira na to smatramo li da je etika autonomna ili je njezin izvor izvan nas slažemo se oko njezine nužnosti. U trendovskim predstavama moralnost se poništila, kako je to Rafolt lijepo rekao citirajući mudre filozofe. Možda upravo zato umjetnici glavne struje zagovaraju društvenu odgovornost, ali rijetko, gotovo nikad ne spominju onu moralnu. ...pročitajte cijeli tekst...

Politički odjeci kazališta

Društveni pritisak: svaki je izbor političko opredjeljenje ili strah od politike

Piše: Sanja Nikčević

Ratne drame s istinitim prikazom onog što se doista događalo i s jasnim imenovanjem razarača i žrtve, igrala su samo kazališta u ratnim zonama. Njima je bilo svejedno koji se trend nosi u Europi i na festivalima, a bilo im je svejedno i što misli politika. Kad u životu ne postoji sutra, onda nema potrebe ulagivati se ni umjetničkim ni političkim trendovima. ...pročitajte cijeli tekst...

Bespoštedna kritika društva; Jer to se nosi u Europi

Umjetnički pritisak: zavodljivost trendova ili nagrada za strogo kontroliranu hrabrost

Piše: Sanja Nikčević

Drama hrvatske krivice

Feljton Kazalište u ratu: Pokušaj razumijevanja ili zašto je poratno kazalište glavne struje takvo

Piše: Sanja Nikčević

Kako je moguće da se za vrijeme rata i u kazalištu i u drami pokazuje jedna slika svijeta, a u poraću druga? Kako je moguće da se tako promijeni pogled na svijet, istinu, ljude oko sebe? Odgovor je u pritiscima koji su u ljudima, umjetnosti i u društvu, a svaki se umjetnik prema tome mora odrediti. ...pročitajte cijeli tekst...

Izostalo kvalitetno istraživanje

Feljton Kazalište u ratu: Neprikosnovena piščeva inspiracija, ali samo ako je u trendu

Piše: Sanja Nikčević

Postoje i druge knjige sa svjedočanstvima silovanja i istraživanjem o tome. Moglo se vrlo lako napraviti ozbiljno istraživanje, da se htjelo. Ti su logori ušli u povijest ratovanja kao novost (genocid silovanjem) tako da su stranci o tome pisali radove i snimali filmove, pisali drame i postavljali predstave, a mi?...pročitajte cijeli tekst...

Posljedice jasnog stava

Feljton Kazalište u ratu: Neprikosnovena piščeva inspiracija, ali samo ako je u trendu (2. dio)

Piše: Sanja Nikčević

O redateljskim inspiracijama Frljićevih predstava trenda hrvatske krivice dosta sam napisala i očito su posljedica jednog jasnog stava, a ne inspiracije. Jer nam taj stav doslovno viče sa scene i ljutito govori u novinama. ...pročitajte cijeli tekst...

Trend krivnje

Feljton Kazalište u ratu: Kritika društva kao odgovornost umjetnika, ali samo jedna strana

Piše: Sanja Nikčević

Aleksandra Zec nije napravljena zbog pročišćenja društva, ona je napravljena iz ideje nametanja kolektivne krivice  uzimajući pars pro toto, jedan primjer zločina u Hrvatskoj kao dokaz da su svi Hrvati zločinci, a zemlja fašistička tvorevina....pročitajte cijeli tekst...

Podvaljena fikcija

Feljton Kazalište u ratu: Istina je dostupna, ali nas zapravo ne zanima (2. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Ni kazalište, ni Kurspahića nije zanimala istina. Uzeli su mamac Vukovara i nakon svih istraživanja – podvalili fikciju, a zapravo laž. Kurspahić  je pokazao pad Zagreba koji se nije dogodio, ali u realnom okruženju Zagreba tog vremena – pravim ljudima koji su dovedeni na scenu i poistovjećeni s Hitlerom i njegovim štabom....pročitajte cijeli tekst...

Potresna ratna drama

Feljton Kazalište u ratu: Istina je dostupna, ali nas zapravo ne zanima (1. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Osim Siniše Glavaševića o vukovarskim ratnim danima dnevnik je napisala i njegova kolegica s radija, Alenka Mirković, pod nazivom Glasom protiv topova, a koja je rat preživjela pa je i živi svjedok kao i zapovjednik obrane. ...pročitajte cijeli tekst...

Izmišljena krivica

Feljton Kazalište u ratu: Briga za istinu ili kako dobiti vjerodostojnost pod svaku cijenu (2. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Ne samo da devedesetih nije bilo ustaštva u kazalištu, nego pregledom repertoara kazališta nije bilo ni budnica i davorija ili nacionalističkog kiča kako nas se stalno optužuje. Kao što sam sad pokazala u kazalištima glavne struje nije bilo ni hrvatske žrtve, a kamoli junaka! Dakle, krivica hrvatskog kazališta je izmišljena, ali se lijepo uklopila u trend. ...pročitajte cijeli tekst...

Zlouporaba vjerodostojnosti

Feljton Kazalište u ratu: Briga za istinu ili kako dobiti vjerodostojnost pod svaku cijenu (1. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Kako sam već navela, za one prve dvije linije prikazivanja rata bilo je sasvim svejedno je li na sceni istina ili nije, često se nije znalo točno ni gdje su ti ljudi, a ni tko su, pa je u trendu „nasilja kod nas” glavni argument bio taj da je to nasilje „posljedica traumatičnih ratnih događaja”, a kod alegorija to je nasilje bilo posljedica činjenice da su „svi ljudi takvi”. ...pročitajte cijeli tekst...

Izostao interes publike

Feljton Kazalište u ratu: Redatelji u ofenzivi ili svi ste vi ustaše i fašisti (2. dio)

Piše: Sanja Nikčević

I sam naziv Pad i cijela najava sugerirala je da je to predstava o padu Vukovara, ali zapravo najmanje ima veze s padom Vukovara. Ima veze s onim što Kurspahić poznaje (s filmovima) i onim što osjeća da je trend (s hrvatskom krivicom), ali sklopljeno na jedan čudan način. ...pročitajte cijeli tekst...

Deficit drama s jasnom krivicom

Feljton Kazalište u ratu: Redatelji u ofenzivi ili svi ste vi ustaše i fašisti (1. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Tekstovi s usputnim likovima ludog branitelja imali su druge teme ili su bili preopćeniti, izvan vremena i prostora. Zato nisu nikoga puno dirali. Postavljali su ih na važnim scenama, slali na festivale, imali su i medijski odjek, ali nisu bili jako uspješni kod publike. Iako je iz priče jasno da se tu ne radi samo o pojedinačnoj krivici nego i o krivici roda, te su drame odlično napisane i nisu izazivale proteste....pročitajte cijeli tekst...

Slabo komunikativan monolog

Feljton Kazalište u ratu: Nekomunikativne alegorijske vizije ili rat je posvuda (1. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Žena-bomba je stilistički visoko poetski ali slabo komunikativan monolog žene koja se sprema raznijeti bombom u terorističkom napadu. Radi se očito o arapskoj ženi jer mi takve ljude-bombe nismo imali ne samo u Domovinskom ratu, ili ratu na prostorima bivše Jugoslavije, nego niti u cijeloj Europi....pročitajte cijeli tekst...

Bezlični alegorijski tekstovi

Feljton Kazalište u ratu: Nekomunikativne alegorijske vizije ili rat je posvuda (2. dio)

Piše: Sanja Nikčević

Alegorijski tekstovi proširili su bezličnost pristupa ratnoj temi. U dramama nasilja prostor je bio neprepoznatljiv, ali barem definiran kao „naš”, a sada je priča o ratu „podignuta” u neki opći prostor (Asja Srnec Todorović), neki „bilo gdje” prostor (Aziz) ili na druge ratove (Ivana Sajko). Uz tezu „sve su to iste priče jer rat je svuda jednako tragičan”....pročitajte cijeli tekst...

Izvanredno bogati opus

Georgij Paro (Čačak, 12. travnja 1934. - Zagreb, 4. svibnja 2018.), hrvatski kazališni redatelj

Piše: Tomislav Kurelec

Georgij Paro često je spominjao kako kazalište postoji u ovom, današnjem trenutku, ali je dodavao da se taj trenutak mora oslanjati na tradiciju i kontinuitet i ogledati u vrijednostima koje su mu prethodile. A jedna od najvećih vrijednosti u baštini našeg kazališta upravo je Parov izvanredno bogati opus.  
...pročitajte cijeli tekst...

Reakcija na stvarnost

Feljton Kazalište u ratu: Slijedimo trendove: nova europska drama ili nemotivirano nasilje bez duše

Piše: Sanja Nikčević

Bezličnost se tumačila potrebom da se o ratu progovori općenito i da se dobije jedna opća slika koju će razumjeti svi, a ne samo oni koji su rat izravno doživjeli. Kako je to rekao Davor Špišić, stavljanjem konkretnih toponima bi se ograničio doživljaj tragedije u drugih ljudi, koji su proživljavali tragediju na drugim mjestima.
...pročitajte cijeli tekst...

Umjetnički doživljaj rata

Feljton Kazalište u ratu: Besprizorni mladi ljudi ili znate, kod nas je bio rat

Piše: Sanja Nikčević

Dok prve drame tog trenda, čak i kad su govorile o smrti, nisu bile nasilne (Vidić), s vremenom se može pratiti količina dodanog nasilja kao i u glavnom trendu (Kane, Ravenhill). Očito smo slijedili uzore. No kazališta i dalje, kraj postojećih ozbiljnih tekstova ratne tematike kojih do 2000. postoji šezdeset, uporno traže tekstove koji bi im se „uklopili u sliku”....pročitajte cijeli tekst...

Marginalizirana ratna tematika

Feljton Kazalište u ratu: Kazališta glavne struje za vrijeme rata ili Preblizu je to

Piše: Sanja Nikčević

Unatoč tomu što je u ratno vrijeme za napadnute dijelove zemlje kazalište bilo iznimno važno, što je postojao normalni kazališni program i postavljale su se ratne teme (kao što je opisano u prethodnom poglavlju), pisci pisali ratne drame (kao što će se analizirati u idućem poglavlju) – centar zemlje i tzv. kazališta glavne struje nisu odgovorila na isti način ni za vrijeme, a osobito nakon rata. ...pročitajte cijeli tekst...

Pitanje relevantne ratne drame

Feljton Kazalište u ratu: Izgovor za ne-igranje nakon rata ili nemamo mi ratnih drama

Piše: Sanja Nikčević

Damir Pilić dramatično će se 2008. zapitati: „Zašto je umjetnička produkcija o Domovinskom ratu siromašnija nego partizanska?” i spomenuti kao postojeće samo DVIJE drame (Ciglu Filipa Šovagovića iz 1998. i Zaštićenu zonu Damira Šodana iz 2002.) iako tada postoji više od sedamdeset drama! ...pročitajte cijeli tekst...

Dundo Maroje na Gundulićevoj poljani u režiji Koste Spaića

Feljton Mire Muhoberac: Zrcalni odrazi prošlosti u sadašnjosti: prostori događanja Dubrovačkih ljetnih igara – Peti prizor

Piše: Mira Muhoberac

Slika pokazuje prizor iz predstave Dunda Maroja na Gundulićevoj poljani 1967. godine. Predstava je s golemim uspjehom prikazivana od 1964. do 1972. i označila je jedan od umjetničkih vrhunaca Dubrovačkih ljetnih igara svih vremena. Bio je to prvi Dunda Maroja na otvorenome u integralnoj verziji i na dubrovačkom govoru nakon više od četiri stoljeća ...pročitajte cijeli tekst...

Lažna teza o zabrani ili Nikog toliko ne slavimo i ne obilježavamo kao Krležu!

Feljton Sanje Nikčević: Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća (7)

Krleži se (kao niti jednom hrvatskom ili inozemnom piscu) redovito obilježavaju najneobičnije kombinacije obljetnica od HAZU-ovog skupa 1993. pod pokroviteljstvom Franje Tuđmana (to su te nesklone devedesete!), 25. obljetnica smrti (!) do prave eksplozije proslava upravo ove dvije godine, 2011. i 2013. kad su održani brojni skupovi i događanja ...pročitajte cijeli tekst...

Drugi grijeh krležodula: Krivnja za cijeli narod ili vi ste ga zabranili!

Feljton Sanje Nikčević: Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća (6)

Ovo cijelo istraživanje nastalo je na poticaj krležodula koji su u medijima (novine, televizija) ozbiljno tvrdili, te novinara koji su to prenosili da se Miroslav Krleža u hrvatskom kazalištu uopće ne igra. Kao osobu koja prati kazališnu umjetnost, osobno me pogodi svaka izjava o ne-igranju Krleže, jer sam ga se doista nagledala na scenama
...pročitajte cijeli tekst...

Prvi grijeh krležodula: Danak Krležinom visokom ukusu ili nastavak čistke

Feljton Sanje Nikčević: Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća (5)

Stavovi o lošem romantizmu i građanskoj drami, epigonskoj moderni, o suvremenicima koji oponašaju Krležu i nepostojanju građanske kritike toliko su se ukorijenili u našu kulturu da je trebalo proći dvadeset godina od pada komunističkog sistema i uvođenja nove države da se nešto malo promijeni u teoriji književnosti, odnosno teatrologiji ...pročitajte cijeli tekst...

Krležoduli ili Krleža je najveći pisac na svijetu

Feljton Sanje Nikčević: Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća (4)

Krležoduli sebe smatraju jedinim legitimnim zaštitnicima Krležina lika i djela. Krležoduli smatraju da je Krleža bio izniman kroničar i kritičar svog vremena ali i vizionar budućnosti, a sva njegova djelatnost u hrvatskoj kulturi posljedica je djelovanja Krležina jedinstvena uma, a ideologija se nametala pod izgovorom dijalektičkog antibarbarusa ...pročitajte cijeli tekst...

Skup Marina Držića u Parku Muzičke škole

Feljton Mire Muhoberac: Zrcalni odrazi prošlosti u sadašnjosti: Prostori događanja Dubrovačkih ljetnih igara – Četvrti prizor

Godina na poleđini fotografije, 1967, savršena simetrična mizanscena majstora režije, prepoznavanje glavnih glumaca i prostora izvedbe otkriva da je riječ o prizoru iz legendarne predstave, jedne od stupova Dubrovačkih ljetnih igara – Držićeve komedije Skup, koja se u takvoj postavi i u režiji Koste Spaića održala do 1971. godine ...pročitajte cijeli tekst...

Bogat opus koji traje

Feljton Sanje Nikčević: Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća (3)

Krležin je opus bogat i traje i to ne samo zbog političke moći koju je imao. Kolikogod on plaćao danak svojoj političkoj opciji, kolikogod mu likovi ponekad doista govore neprirodno, on i dalje prikazuje žive likove koje prepoznajemo. U dramama točno znamo tko što želi i zašto jer je njihova motivacija jasna. Bilo da se radi o moći, novcu ili ženi ...pročitajte cijeli tekst...

Čišćenje književnosti

Feljton Sanje Nikčević: Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća (2)

Krleža je, osim po poziciji i vlastitom egu koji nije prezao od uvreda u polemikama, dobio i teorijsku potvrdu da je kritičar. Uz to je, iz jugoslavenske političke opcije, imao i tendenciju povezivanja hrvatske i srpske književnosti pa je kao uzor često navodio Jovana Steriju Popovića! Dakle, Krleža je doista izvršio utjecaj na povijest hrvatske književnosti ...pročitajte cijeli tekst...

Rat krležodula i krležoklasta

Feljton Sanje Nikčević: Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća (1)

Miroslav Krleža i njegova recepcija u Hrvatskoj poseban su fenomen koji ima dvije karakteristike. Prvo, Krleža je davno otklizao iz objektivne procjene teorije književnosti, ako je ikad u toj domeni objektivnosti i bio. To priznaju i ugledni teoretičari. Drugo, odnos prema Krleži podijeljen je u dva neprijateljska tabora do, kako kaže Krešmir Nemec, „šizofrenosti“ ...pročitajte cijeli tekst...

Tihi čuvar kvalitetne i odgovorne kazališne kritike

Demetrova nagrada za životno djelo HDKKT za 2015. godinu: Boris B. Hrovat

Nagrađujući Borisa B. Hrovata HDKKT podsjeća da kazališna kritika treba i može biti onakva kakvu je piše njihov cijenjeni kolega: stručna, znalačka, argumentirana, estetski vrijedna, kazališno sadržajna, umjetnicima poticajna a publici korisna. U jednoj kritici Hrovat je napisao: „Živi samo onaj teatar o kojem se govori i kad se gledalište napusti.“ ...pročitajte cijeli tekst...

Tri redatelja u Kneževu dvoru

Feljton Mire Muhoberac: Zrcalni odrazi prošlosti u sadašnjosti: Prostori događanja Dubrovačkih ljetnih igara – Treći prizor

Tri fotografije snimljene u Kneževu dvoru za vrijeme trajanja Dubrovačkih ljetnih igara krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina 20. stoljeća, izvrsno pokazuju različite redateljske poetike Koste Spaića, Vlade Habuneka i Joška Juvančića nastale prema romanskim dramskim tekstovima s glumačkim ansamblom koji čine dubrovački glumci i glumice ...pročitajte cijeli tekst...

Novi milenij ili ...do potpunog poništavanje identiteta

Feljton Sanje Nikčević: Pola stoljeća potrage hrvatske drame za identitetom (8)

Zadnjih četrdeset godina hrvatska drama očito traži svoj put. S jedne strane je određuje politička situacija – političko zatopljenje šezdesetih pa zahlađenje osamdesetih, nova politička situacija i rat u devedesetima, nova ideologija (i liberalizam) koju je donijelo novo društvo uređenje (kapitalizam) koju pisci ili nisu prepoznali ili se je ne usude napadati ...pročitajte cijeli tekst...

Žene u Dvoru

Feljton Mire Muhoberac: Zrcalni odrazi prošlosti u sadašnjosti: Prostori događanja Dubrovačkih ljetnih igara – Drugi prizor

Obje prikazane crno-bijele fotografije povezuje okomit položaj, prostor Dvora i slična kompozicija: lijeva je figura uspravna, a desna u sjedećem položaju. Dvije analizirane fotografije pokazuju arhetipsku snagu hrvatske dramske i kazališne baštine i žena u hrvatskom teatru te imaju snagu života hrvatske dramske i kazališne baštine na Igrama ...pročitajte cijeli tekst...

Novi milenij ili Od traganja za krivcem i uzrocima...

Feljton Sanje Nikčević: Pola stoljeća potrage hrvatske drame za identitetom (7)

Zajednička karakteristika pisca na početku novog milenija je da žele biti politički važni kao u sedamdesetima i da svi smatraju da je literatura važna isključivo ako kritizira društvo. S jedne strane ih zanima krivnja za sadašnju situaciju a s druge kritički prikaz te situacije. Ipak, unutar zadana obrasca kritike društva ipak smo djelomično vlastiti ...pročitajte cijeli tekst...

Devedesete ili Neuspjeli pokušaj definiranja sebe samih

Feljton Sanje Nikčević: Pola stoljeća potrage hrvatske drame za identitetom (6)

Prihvativši trendove, potpuno smo izgubili mogućnost definiranja vlastita identiteta. Za Europu to i nije takav problem jer je većina zemalja već davno definirala vlastiti identitet koji je sad mogla poništavati u traženju novih umjetničkih putova i izraza. Za nas je to malo ozbiljniji problem jer mi svoj identitet nismo uspjeli umjetnički do kraja definirati ...pročitajte cijeli tekst...

Osamdesete ili U potrazi za emocijom

Feljton Sanje Nikčević: Pola stoljeća potrage hrvatske drame za identitetom (5)

Dominantni osamdesetih su Miro Gavran, Lada Kaštelan i Mate Matišić. Svo troje uzimali su emotivne probleme kroz tri različita dramska načina. Nitko od njih nije želio pisati političku dramu ili biti subverzivan prema stvarnosti. Pokušali su razumjeti svijet oko sebe kroz razumijevanje unutarnjeg emotivnog svijeta lika, njegovih emocija i sukoba ...pročitajte cijeli tekst...

Spaićev Allons enfants!

Feljton Mire Muhoberac: Zrcalni odrazi prošlosti u sadašnjosti: Prostori događanja Dubrovačkih ljetnih igara – Prvi prizor

Piše: Mira Muhoberac

Umjetničke fotografije  Krešimira Tadića s proba i njegove podjednako atraktivne fotografije s predstava Allons enfants! u Kneževu dvoru 1971. svjedoče o preciznu rasporedu mizanscene u vodoravno-okomitim sukobima i dijagonalnim naslućivanjima pripreme dolaska Kneza s prvoga kata Dvora, u slutećem pojavljivanju njegova plašta ...pročitajte cijeli tekst...

Šezdesete i sedamdesete ukratko

Feljton Sanje Nikčević: Pola stoljeća potrage hrvatske drame za identitetom (4)

Unatoč svim bjegovima i mimikrijama, i publika i vlast su vrlo brzo shvatili o čemu se tu radi. U pozadini većine dramskih subverzija bila je ne samo kritika komunističkog sistema nego i uzlet hrvatskog proljeća i ideje samostalne hrvatske države. Naime, intelektuialac u djelu je obično bio Hrvat, a oni koji su ga uništavali često su bili i druge nacionalnosti ...pročitajte cijeli tekst...

Mimikrija komediografskog žanra

Feljton Sanje Nikčević: Pola stoljeća potrage hrvatske drame za identitetom (3)

Moj pokušaj definicije komedije glasi: „Komedija je dramska vrsta koja prikazuje rješive sukobe društvenog ili psihološkog karaktera sa sretnim krajem i junacima nagrađenim prema zasluzi (dobri nagrađeni, a loši kažnjeni) pri čemu izaziva smijeh i pozitivne emocije poput radosti, zadovoljstva i sreće te time afirmira temeljne vrijednosti društva.“ ...pročitajte cijeli tekst...

U potrazi za najboljim izrazom subverzije

Feljton Sanje Nikčević: Pola stoljeća potrage hrvatske drame za identitetom (2)

Potreba za kritikom vlasti krenula je u pedesetima koje su pokušavale pisati političke tragedije, dok su šezdesete krenule drugim putovima ali da bi se uklonili od oka vlasti protiv kojeg vrlo kritički pišu, svi su dramatičari bježali u neki oblik mimikrije. Najčešće se radilo o žanrovskoj mimikriji (povijesnoj drami, komediji ili fantastici) ...pročitajte cijeli tekst...

A pisci uporno pišu...

Feljton Sanje Nikčević: Pola stoljeća potrage hrvatske drame za identitetom (1)

Hrvatska drama zaslužuje opće preglede čitavog područja koji bi je pokazali kao cjelinu uz dominantne teme, likove, motive i sl., preglede koji bi pokazali njezine osnovne preokupacije. Po mogućnosti s odmakom objektivnosti bez dnevnopolitičkih ili dnevnoestetskih kriterija iz kojih se vrlo često hrvatsku dramu prosuđuje
...pročitajte cijeli tekst...

Prostori pamte: Dubrovačke ljetne igre

Feljton Mira Muhoberac: Zrcalni odrazi prošlosti u sadašnjosti: Prostori događanja Dubrovačkih ljetnih igara – Prolog

Ovim nizom tekstova želim odati počast i poštovanje i svim fotografima koji su zabilježili za povijest i sjećanje trenutke iz publike, iz predstava, s gledališta i iza kulisa, i svim osobama kojih se stalno sjećamo a koje su samozatajno gradile duh i dušu Ljetnih igara. Zapise posebno posvećujem Krešimiru Tadiću i Milu Kovaču te profesorici Fani Muhoberac ...pročitajte cijeli tekst...

Dobri i mudri anđeo hrvatske teatrologije

Obrazloženje Demetrove nagrade za životno djelo HDKKT za 2014. Borisu Senkeru

Iako je u kritikama vrlo jasno koja je poetika i etika Borisa Senkera, on je u teatrologiji najotvorenija moguća osoba. Profesor Boris Senker zna sve o svemu: o svim nacionalnim dramama, o svim teorijama od Aristotela do najnovijih izvedbenih studija. Zato ne čudi da je autor tolikih natuknica o kazalištu po svjetskim i hrvatskim leksikonima
...pročitajte cijeli tekst...

Goldonijevi Ribari s obiju strana Jadrana

Le baruffe chiozzote u hrvatskim teatarskim varijacijama

Goldoni je talijanski teatar oslobodio prazne retorike i fantastike, modernizirao ga uvodeći nove odnose stvarnosti i teatra, ali to ga nije spasilo od napada koji su bili žestoki i česti. Premda ga je stalno i strasno branio njegov dubrovački prijatelj Stjepan Grmoljez Šuljaga, komediograf se još bolje znao braniti sam na scenama gdje je postao suvereni gospodar. ...pročitajte cijeli tekst...

Nemiru nema kraja

Sjećanje: Božidar Orešković (1942-2010)

Piše: Marija Grgičević

Tek sada se s razlogom vidi kako je Božidar Orešković dobio premalo prilika. Iako je svaku opravdao, često bolje od onih koji su imali prednost. Gotovo svi njegovi zvjezdani trenuci, uloge iz klasičnoga repertoara ostali su o u prošlom stoljeću. Među manje dalekima je Onasis bez kojega predstava Maria Callas ne bi bila ono što jest. I monodrame ...pročitajte cijeli tekst...

Kompletan intelektualac

Sjećanje: Nikola Batušić (18. veljače 1938. – 22. siječnja 2010.)

Nikola Batušić nije bio čovjek koji se bavi samo teatrologijom, svojim uskim stručnim područjem, nego je podjednako kompetentno analizirao i književnost, smještajući uvijek svoje interpretacije u ozračje čitave duhovne klime i ostalih umjetnosti (o kojima je kao kompletan intelektualac također imao veliko znanje), ali i u običaje svakodnevnog života
...pročitajte cijeli tekst...

Nagrade pobjegle zapadno od središta

Osvrt na šesnaestu dodjelu Nagrada hrvatskog glumišta

Piše: Matko Botić

Dodjela je privedena kraju poznatom Kabiljovom numerom iz još poznatije Jalte, Jalte u izvođenju suvoditeljice Ksenije Prohaske. Glumica je Neka cijeli ovaj svijet izvela načinom koji može poslužiti kao metafora funkcioniranja cjelokupnog hrvatskog glumišta. Koje je ponekad šarmantno, često dirljivo, ali uglavnom prilično raštimano ...pročitajte cijeli tekst...

Pamtim samo sretne dane...

Jedan od mogućih popisa predstava koje su obilježile 2008. godinu

Piše: Matko Botić

Premijera Kauboja Saše Anočića u Teatru Exit stvarno jest kazališni događaj godine, što je potvrđeno i glavnim Nagradama hrvatskog glumišta. Kauboji su najbolja hrvatska predstava 2008. godine prvenstveno zato što ni u jednoj drugoj nije prisutna takva čarobna simbioza redateljske imaginacije, ali i glumačke kreativnosti i zalaganja
...pročitajte cijeli tekst...

Đački parter

Crtice iz rukopisa nove memoarske knjige

Stajaći parter i balkon nekada su vrvjeli od studenata, a danas se u našem milijunskom gradu uz desetak tisuća studenata ne možemo pohvaliti da se guraju na blagajnama kazališta. Galerija je često znala biti arbitar uspjeha pojedinih predstava. Svojim odobravanjem, oduševljenjem i pljeskom mladi zanesenjaci znali su izvojevati uspjeh izvedenom djelu ...pročitajte cijeli tekst...