Zakletva maču

CD mjuzikl: Ivica Krajač – Karlo Metikoš – Miljenko Prohaska, Gubec-beg, Croatia Records, 2012.

• Povijest kaže da se rock opera kao pojam pojavio 1966. godine u kanadskom časopisu RPM, vezano uz najavu novog projekta Brucea Cockburna i Williama Hawkinsa. Iste ga je godine sasvim slučajno upotrijebio i jedan prijatelj Petea Townshenda, člana grupe The Who. Ni jedan ni drugi tada nisu imali pojma da će upravo The Who stvoriti jednu od prvih i najpoznatijih rock opera – Tommy. Međutim, pravih rock opera do danas nije stvoreno mnogo. Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, na samome početku nastanka žanra, osim rock opere Tommy grupe The Who (1969), pojavilo ih se još nekoliko: Than An Alley ili The Beat Opera s adaptacijama pjesama Boba Dylana (1967), Priča o Simonu Simopathu grupe Nirvana (1967), Arthur grupe The Kinks (1969, odmah nakon Tommyja), Isus Krist Superstar Andrewa Lloyda Webbera i Tima Ricea (1971), Uspon i pad Ziggyja Stardusta i pauci s Marsa (1972), Quadrophenia, druga rock opera grupe The Who (1973), Rat svjetova Jeffa Waynea (1978) te Zid grupe Pink Floyd (1979) i Joeova garaža Franka Zappe (1979).
  
  Među gore navedenim rock operama samo ih je nekoliko preživjelo do danas, a među te u čiju je korist presudilo vrijeme pripada i Gubec-beg autorskog trojca Ivica Krajač – Karlo Metikoš – Miljnko Prohaska. To je djelo nastalo usred hrvatskog proljeća, usred vremena koje je s jedne strane tražilo polet i smjele misli, ali koje je s druge strane prijetilo svima koji su pretjerivali s upotrebom hrvatskog nazivlja. Tri autora – kojima treba pribrojiti i nepotpisanu, ali svakako potpuno angažiranu Josipu Lisac – odlučila su u ruho rock opere, žanra koji se u svijetu tek razvijao (i to ne s prevelikom kreativnom snagom), odjenuti čuveni događaj iz hrvatske povijesti, ustanak seljaka protiv feudalaca, 1573.  Krajač se oslonio na roman Seljačka buna Augusta Šenoe.
  
  Cilj je, naravno, bila proslava četiristote obljetnice čuvenog događaja, ali je, zbog širokog kreativnog zamaha, ideje da u rocku sudjeluje i orkestar (pa su se notni nacrti nosili Miljenku Prohaski na orkestraciju), ali i zbog traženja adekvatnog ansambla koji bi rock operu izveo (na kraju se priča zaustavila na sasvim logičnom mjestu – Kazalištu Komedija), prva hrvatska i jedna od prvih svjetskih rock opera Gubec-beg praizvedena je 5. ožujka 1975. u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Glavne su uloge pjevali Branko Blaće, Tomislav Borić, Marijan Kašalj, Josipa Lisac i Radojka Šverko. Uspjeh je bio nevjerojatan (pretpostavljam da ni sami autori nisu očekivali toliki uspjeh te brojna gostovanja u zemlji i inozemstvu) pa su pojedine pjesme i snimljene na ploču kao album Gubec-beg.
  
  Gubec-beg je imao svoj život na različitim nosačima zvuka, doživio je i CD-izdanje, ali nikada nije izdan u cijelosti. Uz devet objavljenih pjesama, izdane su još četiri, ali u sklopu Antologije Josipe Lisac (vol. III). Tek je prošle godine Gubec-beg objavljen u kompletnijem izdanju: Ljubavna pjesma, Balada o nesretnoj ljubavi, Bratska zakletva i Naricaljka nad obješenima dodani su (sa singlica SY 22870 i SY 22871) u reizdanju rock opere Gubec-beg, na albumu koji je izdala kuća Croatia Records. Napokon potpun, sa svom građom koja je snimljena 1975. godine (šteta što djelo tada nije snimljeno u cijelosti), CD donosi podsjetnik na neke posebne trenutke iz Lisinskog, a među kojima su legendarne izvedbe Krajač-Metikoševih pjesama kao što su Janino ludilo, Ave Maria, Legenda o Dori Arlanovoj, U Tahyjevom zamku, Pijanci, Gupčeva zakletva maču i drugih.
  
  Sve u svemu, radi se o trinaest brojeva koji su to glazbeno-scensko djelo, i to upravo u toj izvedbi, učinili besmrtnim. Zato je odluka o dopunjenom reizdanju izdavačke kuće Croatia Records hvale vrijedna i poticajna, jer Komedija je, kao što se zna, upravo prošle godine obnovila Gupca pomladivši njegovu izvođačku postavu.
  
  © Irena Paulus, KLASIKA.hr, 19. travnja 2013.

Piše: