Legenda i suvremenost

CD mjuzikl: Ivica Krajač – Karlo Metikoš – Miljenko Prohaska, Grička vještica, Croatia Records, 2012.

• Grička vještica Ivice Krajača, Karla Metikoša i Miljenka Prohaske drugo je od tri glazbeno-scenska djela iz ciklusa tzv. zagrebačke rock trilogije koje je u obliku albuma prošle godine doživjelo reizdanje zahvaljujući izdavačkoj kući Croatia Records. Radi se o istom timu koji je radio i slavnu rock operu Gubec-beg te se, ponesen velikim uspjehom ranijeg djela, obratio istom žanru rock opere da bi stvorio novu uspješnicu. Ovaj su se put oslonili na popularni roman Marije Jurić Zagorke.
  
  Gričku vješticu u veljači 1979. izveo je ansambl Gradskog kazališta Komedija u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Glazba je snimljena još iste godine u studiju Jugotona na dvije longplejke, koje su u ovom novom izdanju postale dva kompaktna diska. S dva nosača zvuka ugođaj Gričke vještice prenesen je čak temeljitije od ugođaja Gubec-bega. Radi se o nizu brojeva koji od samog početka tjeraju predstavu u smjeru brze dramaturgije. Glazba je izuzetno dramatična, a tekst dovitljiv i, s umecima na latinskom jeziku, blizak starim vremenima, ali i prepun asocijacija na suvremenost. Gričku vješticu je krajem sedamdesetih godina izveo ansambl Komedije s Radojkom Šverko i Brankom Blaćeom u glavnim ulogama. Ansambl je pojačan nekim istaknutim imenima iz tadašnje estrade (kao što su, primjerice, Krunoslav Slabinac i Zdenka Kovačićek), a u dva je navrata (u pjesmama Das böse Weib i Eko: azarak, eko: zmoelak) u sporednim ulogama (kao inkvizitor i demon) nastupio sam autor, Ivica Krajač.
  
  Ideja da se uz Gubec-bega izda i ova, nažalost danas gotovo zaboravljena rock opera, odlična je ne samo u smislu davanja priznanja autorima Metikošu, Krajaču i Prohaski nego i u smislu podsjećanja na jedan glazbeni žanr koji je u nas živio i zamro u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, a paralelno s njegovim pojavljivanjem u svijetu. Ujedno, mogao bi to biti podsjetnik i profesionalnim i amaterskim izvođačima mjuzikla da pročačkaju malo postojeću hrvatsku glazbenu literaturu. U njoj će naći mnogo lijepih melodija, poletnih ritmova i odlične orkestracije, pa možda danas – kada je Zagorka ponovno in – ponovno odluče postaviti na kazališne daske Gričku vješticu Krajača, Metikoša i Prohaske.
  
  © Irena Paulus, KAZALIŠTE.hr, 20. travnja 2013.

Piše: