Uspješan povratak mjuzikla na dubrovačku scenu

Kazalište Marina Držića u Dubrovniku: Marija Grazio / Željka Turčinović, Čarobni frulaš, red. Paolo Tišljarić

• 

  Kazalište Marina Držića novu sezonu otvorilo je znakovito, praizvedbom mjuzikla za djecu Čarobni frulaš dubrovačke skladateljice, pijanistice i pedagoginje Marije Grazio, koji je prema poznatoj bajci braće Grimm Frulaš iz Hamelna dramatizirala Željka Turčinović a režirao ravnatelj dubrovačke profesionalne kazališne kuće Paolo Tišljarić.

  Izvedbom Čarobnog frulaša tako je, nakon gotovo dvadeset godina, mjuzikl ponovno došao na repertoar dubrovačkog kazališta na radost publike kojoj ovakvi repertoarni izbori nedostaju i koja se rado odaziva i  ispunja gledalište kada je u prilici prisustvovati ovakvim izvedbama koje su, u dubrovačkoj kazališnoj kronologiji, uglavnom rijetkost. Podsjetit ćemo ovom prigodom i na neke rijetke dubrovačke mjuzikle koji su, svaki na svoj način, ostali u sjećanju one možda ipak malo starije publike. Pomalo i davne 2004. godine praizveden je u produkciji Kazališta Marina Držića mjuzikl Dan od amora Đela Jusića u režiji Vlada Štefančića, a po libretu koji je prema motivima Držićeve Grižule napisao Luko Paljetak. Dvije godine ostao je Dan od amora tadašnjim repertoarnim hitom Kazališta Marina Držića koji je u izvedbama okupio reprezentativan izbor dubrovačkih umjetničkih potencijala s relevantnim umjetničkim suradnicima. Na valu te uspješnice, 2006. postavljena je rock-bajka Ivana (s Glorijom Šoletić u naslovnoj ulozi) autorskog trojca: Nino Škrabe, Josip Cvitanović i Vlado Štefančić, koji je tako po drugi put s jednogodišnjom stankom režirao mjuzikl u Dubrovniku. Bio je to jedan od možda najambicioznijih repertoarnih iskoraka dubrovačkog kazališta koji je okupio oko 70 glumaca, plesača i glazbenika u godini kojom se obilježavala 130. godišnjica rođenja i 65. godišnjica smrti Ivane Brlić Mažuranić. Za razliku od Dana od amora, rock-bajka Ivana nije ponovila sličan uspjeh i vrlo kratko se održala na repertoaru.

  

  Već nekoliko sezona Kazalište Marina Držića planira postaviti i željeni mjuzikl Dundo Maroje (Držić, Fotez, Stražičič, Jusić) ali do njegovog uprizorenja još nije došlo – kako zbog njegove zahtjevnosti, posebice i zbog premijere u Dum Marinovu gradu i scene kazališta koje nosi njegovo ime, tako i umjetničkog potencijala i nekih opravdanih organizacijskih pa i tehničkih izazova. Tako je, za završnicu prošle sezone planiran mjuzikl za djecu Čarobni frulaš, napokon prekinuo takvu repertoarnu utihu i na pravi način iznova vratio glazbeni teatar na lokalnu scenu, animiravši i okupivši dubrovačke umjetničke snage na projektu koji je – pokazalo se, afirmirao skladateljski opus Marije Grazio ali i zanimljiv i predan okupljeni ansambl glumaca, plesača i glazbenika.

  Čarobni frulaš u ovoj skladateljskoj verziji Marije Grazio temelji se na poznatoj bajci braće Grimm koji su staru njemačku legendu iz 13. stoljeća na svoj način prepričali, zapisali i učinili je općim mjestom svjetske literature za djecu i mlade. Brojni su povijesni tragovi koji usložnjavaju ovaj ovako zapisani bajkoviti svijet poučnih naznaka i zagovora i koji ukazuju i na neke druge tragičnije posljedice uz nestanak 130 djece nakon što građani nisu ispoštovali i podmirili dogovorenu nagradu odnekud pridošlom sviraču koji ih je svojom glazbom oslobodio napasti i opsade štakora. U različitim verzijama brojni su završeci za kojima posežu i na koje se odlučuju oni koji uprizoruju, na scenu postavljaju ili u filmskim scenarijima ekraniziraju ovu bajku. U dubrovačkoj verziji, nakon odigrane i otpjevane bajke, na kraju video-projekcijom su pojašnjeni i mogući tragovi stvarnog događaja u Hamelnu iz 1284. godine.

  Priču o štakorima koji opsjedaju, napastuju, maltretiraju i plaše stanovnike malog grada i frulašu koji ih zvukom svoje čarobne frule uspijeva otjerati uz dogovorenu cijenu koju mu prijetvorni građani ne žele platiti, Željka Turčinović vješto i poetično smješta i preslikava u jedno drugo podneblje, u mnogim naznakama u grad koji bi mogao, i ne slučajno, biti Dubrovnik. Tako glavni negativci nisu prijetvorni građani, a nije ni gradonačelnik, nego arogantni, prevrtljivi, dvolični i lažljivi knez a čarobni frulaš više je zagonetni trubadur koji pojavom i glazbom unosi nemir u ustaljenu svakodnevnicu malog grada u kojem se rijetko čitaju knjige i zaobilaze knjižnice. Složena je tako ciljanom uzrastu gledatelja prilagođena poučna glazbeno-scenska bajka poetičnih prizora, melankolične i sjetne atmosfere te sretnog i raspjevanog završetka, kako i doliči takvom izboru i zagovoru. Songovi i glazba Marije Grazio dodatno boje svojim renesansnim tonovima podneblje upisano u glazbeni teatar imanentan gradu koji ga je, i ovom izvedbom, iznjedrio. Glazbeni sekstet, sastavljen od dubrovačkih glazbenika, pod dirigentskim vodstvom skladateljice daje onu posebnu vrijednost i zavodljivost žive izvedbe.

  

  Redatelj Paolo Tišljarić, koji je potpisan i kao scenograf i kostimograf predstave, slaže uredno i ritmički izbalansirane, kako ovakva scenska forma i zahtjeva, igrane, pjevane i plesne prizore i scenske slike bajkovite atmosfere kojoj u punoj mjeri doprinosi dosluhni, nadahnjujući i inspirativni važan prinos oblikovatelja svjetla Marka Mijatovića. Unekoliko suženi glumački zadaci u funkciji su ovakvog redateljskog i dramaturškog koncepta u koji su se skladno uklopili Boris Matić kao učitelj, Bojan Beribaka kao Niko, Nika Lasić i Angela Bulum kao Građanke Lenna i Lina. Pojavom, maskom, kostimom i decentnim nagovještajima sudbinskih događanja u kronologiji maloga grada, važan prinos izvedbi dala je kao frulaš u pomalo trubadurskoj maniri Marija Šegvić, kao i Edi Jertec u ulozi prevrtljivog, arogantnog, licemjernog i manipulatorskog kneza koji iskorištava nevolje puka za svoju korist.

  Ono što ovoj dubrovačkoj izvedbi Čarobnog frulaša daje posebnu i dodatnu dobitnu vrijednost i živost je prinos razigranih plesača različitog uzrasta Plesnog studija Step'n Jazz u vrsnoj glazbenoj i scenskoj formi, prilagođenoj koreografiji Linde Valjalo. Neki od dojmljivijih i privlačnijih prizora mjuzikla, koji bi možda u plesnoj step izvedbi mogli biti i tiši da ne nadjačavaju glazbu i njene komornije dionice, upravo su točke i intervali talentiranih plesačica i plesača koji su u Tišljarićevoj inscenaciji kao štakori, građani i djeca sveprisutni na pozornici i njen preporučujući dio i začin.

  

  Premijerom Čarobnog frulaša Kazalište Marina Držića iznova je, okupljajući i afirmirajući dubrovačke umjetničke potencijale, uspješno vratilo glazbeni teatar na svoj repertoar i tako upisalo još jedan zanimljiv naslov koji će, kao i nekoliko ranijih vlastitih produkcija za djecu i mlade, imati svoju publiku i, nadajmo se, dugi scenski život.

  © Davor Mojaš, KAZALIŠTE.hr, 1. ožujka 2023.
  
  Dramatizacija: Željka Turčinović
  Autorica glazbe i songova: Marija Grazio
  Režija, scenografija i kostimografija: Paolo Tišljarić
  Koreografkinja: Linda Valjalo
  Oblikovatelj svjetla: Marko Mijatović
  Oblikovatelj video projekcija: Miran Brautović
  Suradnica scenografa: Ana Marija Obradović
  Suradnica kostimografa: Petra Andrić
  Stihovi songova: Marija Grazio
  Autorica stihova Pjesme štakora: Željka Turčinović

  Uloge i izvođači:
  
  Građanka Lenna: Nika Lasić
  Građanka Lina: Angela Bulum
  Zbor građana: Jelica Čučević, Darija Mikulandra Žanetić, Marinka Metković
  Štakori, građani, djeca: Članovi Plesne grupe Step 'n Jazz
  Flauta: Đive Kušelj
  Klarinet: Stijepo Medo
  Fagot: Matija Novaković
  Truba: Ivan Kušelj
  Piano: Aljoša Lečić
  Udaraljke: Alan Polzer

  Plesači Step 'n Jazz: Mihael Tošić, Iva Vidak, Katarina Kanostrevac, Paula Kapović, Ines Rossetti / Bruna Miletić, Mia Pezo / Nika Simoni, Ana Vidak, Dora Poljak, Nika Matana, Iris Bošković, Veronika Sentić

Piše: