Promjena satiričkog motrišta

17. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta od 1991. do danas: Ljubovnici, komedija nepoznatog autora iz 17. stoljeća – potreba za novim iščitavanjima i tumačenjima teksta

• 

  Krenimo, međutim, od površnoga sloja – od sloja imena, što su često isključivo povezivana s imenima komedije dell´ arte. Već ta imena ukazuju na izjednačivanje pučkoga i vlastelinskoga sloja, odnosno na promjenu satiričkoga motrišta. Lovre Kalebić, starac zaljubljen u Lukreciju i njezin skrbnik, krije ime pjesničke časti, lovorova vijenca, ali i svetoga Lovrjenca, svojevrsnoga tvrđavskoga zaštitnika Dubrovnika. Njegovo prezime, pak, Kalebić, nije ništa drugo nego preteča suvremenih nam galeba, galebara što hvataju laki plijen bez obveza. Dotur Prokupio, drugi starac što se hoće oženiti Lukrecijom, parodija je učitelja u dubrovačkoj školi koji govori iskrivljene latinske stihove, a sam ne zna čitati. Istodobno njegovo prezime što tako zvuči talijanski uzvišeno zapravo krije element kupovanja ljubavi, nadovezujući se na mito spomenuto već u Gundulićevoj Dubravki. Treći zaljubljenik u Lukreciju, mladi Fabricio Pisoglavić, koji joj na kraju postaje mužem, u svom imenu krije načelo ljubavničke obradbe i smišljenoga faberskoga rada, a u prezimenu glavu pretvorenu u pisanje, hvaleći se kao učeni đak meštra od skule Prokupija. Dok Intrigalo naizgled ne skriva nijednu tajnu, očitujući se kao glavni zapletač radnje koji u tome pronalazi isključivo novčanu korist, njegovo određenje „opravitelj općenski“, odnosno svodnik javni, već otkriva nova, profesionalizirana zanimanja u ozračju 17. stoljeća. Sluga Lukrecijin, Proždor, u imenu krije tajnu stalnoga prežderavanja, dok su ženske osobe podijeljene uzvišenijim i narodnim imenima na vlastelinku Lukreciju i službenice Anku i Veselu. Dok je Anka ozbiljnija Lukrecijina sluškinja, u imenu Vesele Lovrove sluškinje krije se ne samo njezina karakterna veselost, nego i druge ovisnosti, vidljive već u Nalješkovićevim istoimenim farsesknim sluškinjama.

  Još se veće sedamnaestostoljetne zanimljivosti otkrivaju pažljivim čitanjem naizgled nevažnih Proždrovih isprika. Otkriva se, tako, da Proždor vrijeme provodi ispod tvrđave, vjerojatno Minčete, igrajući na buče, odnosno na boće. Da igra i dokolica ulaze u tekst vođene i slutnjom kraja slave Dubrovačke Republike, odnosno poljuljanom ravnotežom nakon potresa, vidi se i po stalnom odlaženju na kartanje muških osoba u otvorene igraonice uz male gostionice u kojima noći provode i naši ljubovnici. A da tamo osim renesansnoga vina konzumiraju i drugi alkohol, vidi se i iz jedne Proždrove replike u kojoj spominje da je pio piće smiješano od borovnice i od alkohola, svjedočeći da u to vrijeme u Dubrovnik itekako ulazi alkoholizirana poljuljana svijest. Proždor krije još jedan porok; naime obožava jesti kastanje, male crne bobice koje se prodavaju na litre, zapravo otkrivajući ulazak bombona u svakodnevni život Dubrovčana.

  

  

  Kad je riječ o hrani, Ljubovnici otkrivaju da se već u to vrijeme riba prodaje i privatno i javno, i da ženski viši svijet ima svoje riblje i hranidbene zahtjeve, a muška služinčad obožava girice, itd., itd. – začudo do danas u ovom tekstu apsolutno neotkriveno.

  Zavirimo li u prostore ove komedije, vidjet ćemo da nam nepoznati autor začudno lukavo otkriva noćnu strukturu Grada, odnosno skrivanje muškaraca po birtijama i zabačenim kantunima u kojima se javlja prostitucija, premještajući središte komedije od javnoga trga u funjestre i mrakove oko Krive ulice, simboličnoga naziva, u kojoj živi objekt žudnje – Lukrecija. Autor se ne ustručava otkriti i najintimnije dijelove dubrovačke kuće, npr. sobni sanduk, kašetu za obavljanje velike nužde. Najintrigantniji komedijski prostor, međutim, ne otkriva se u ljubavnim uzdasima nego u potkučavanjima nogu zbog mita i zarade. Tako doznajemo da Intrigalu plaćaju u dinarima, u srebrenjacima, u malim kuglama, u različitoj valuti, a da autor, odnosno Intrigalo namješta igru u dva i po sata u noći služeći se cirkuskim i melodramskim efektima. Tako preodjeveni vragovi Veselu začaravaju pretvarajući je u nevidljivi hipnotički objekt koji se vuče po prosceniju na konopcu, premještajući je iz jednoga u drugi dio grada. A razne prikaze zastrašuju potencijalne ljubovnike u sveopćoj noći u kojoj se figure jedva naziru, rugajući se baroknoj meravigli i začudnim scenskim efektima libretističkih predznaka.

  

  Ovu komediju tako umjesto ljubavi ispunjava strah, očito svenazočan u sedamnaestostoljetnom Dubrovniku, a komedija gubi središte i čvrstu arhitekturu, od straha bježeći u brzoplete preokrete i brze motivacije te nagla rješenja koja moraju voditi sretnom matrimonijalizacijskom kraju. Dramske se, a i zbiljske i stvarne osobe, zastrašene od potresa i prestrašene od mogućega financijskoga rasapa naslućena kraja dubrovačkoga zlatnoga vijeka zaštićuju nekim medicinskim, odnosno travarskim pripravcima, npr. za hemoroide, ali i rastućim praznovjerjem, koje obvija svaku dramsku osobu, dajući joj korijen rotkvice, petrusin ili selen protiv uroka i za istjerivanje vragova, slično kao što će praznovjerna struktura učvršćena astrologijom i astronomijom obaviti hrvatsku melodramu i tragikomediju nastalu u Dubrovniku u 17. stoljeću, darujući osobama imena zvijezda i tijela Sunčanica, Bisernica, Sjevernjača, Danica, slična onima u srednjovjekovnom tekstu Lucidar. Bio je ovo tekst o Ljubovnicima, utemeljen ne na praznovjerju ili potkupljivanju nego na jednostavnom čitanju rečenica nepoznata autora, replika i didaskalija začuđujuće začudno do danas neotkrivenih i neprotumačenih.

  (Pročitajte prethodni / sljedeći nastavak...)

  © Vesna M. Muhoberac, Mira Muhoberac, KAZALIŠTE.hr, 10. prosinca 2023.

  Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija

  Izvor fotografija: Digitalna zbirka HAZU-a

OSVRTI

• KNJIGE

  Šesta knjiga Snježane Banović - Vila Lutaka bavi se osobnim i profesionalnim biografijama izabranih dramskih, glazbenih, plesnih i filmskih umjetnica.

• ČASOPISI

  Dvobroj Kazališta 97/98 donosi raznovrsnost i širinu umjetničkoga obuhvata i individualnih motrenja aktualnih kazališnih zbivanja.

• mjuzikl

  Spektakularna premijera mjuzikla Jadnici u izvedbi kazališta Komedije, ispraćena je 10-minutnim ovacijama i sveopćim oduševljenjem publike.

• ESEJI

  Prirodnost igre koja uvlači publiku, glumci koji vjeruju u ono što igraju te istaknuta duhovna dimenzija, odlike su baštinskih tekstova i njihovih inscenacija.