Hekubina snovita agonija

25. Baštinski tekstovi na repertoarima hrvatskih kazališta II: Marin Držić, Hekuba; Senekijanska tragedija u Držićevu ključu

• 

  Umjesto odgovora na pitanje o tragičnoj i ljudskoj krivnji, Držić je napisao djelo satkano od snova i plača koji obvijaju neizbježnu sudbinu – Fortunu, Usud, svijet u kojem, kao i u Držićevim komedijama, svjetluca glavni krivac – zlato. Hekuba počinje u ranu zoru, u trenutku kad prognanu trojansku kraljicu bude zlokobni snovi, i u trenutku kad Duh Polidorov luta pozornicom – Svijetom. Cijeli prostor i vrijeme tragedijske radnje Držić obvija koprenom Hekubine snovite agonije i svjetskim plaštem zaspalih moralnih i ljudskih razloga. 

  Dramski diskurs Vidra strukturira kao plač, okamenjujući vrijeme poslije sažaljenja i straha: plač Polidorov, plač rođenja, otmice, bitke, silovanja, pobjede, Hekubin plač, Poliksenin, Kora, Polinesta, tužbalicu Svijeta i Progonstva... Plač ublažuje zavijajući ga u san: dramske osobe fungiraju kao sjene: Polidor, Poliksena, ali i Hekuba, i Sluga koja donosi mrtvo tijelo. Slike iz Hekubina i vlastita sna konkretizira govorom, krikom i pokretom Kora. Slike iz tuđeg sna fiksira dijalogom Vojnika koji donose dramski nepokazane (samo prepričane) slike: Pir (Neoptolem), Poliksenina smrt... Govor sna prekida plačem: lome uobičajenu strukturu stiha, ponavljajući riječi, rečenice, umnažajući metafore i antiteze. Rascjepljuje i uvišestručuje dramske osobe: Kor trojanskih žena, prognanica i ropkinja, podvaja se na Vile i Nereide – taman i svijetao čovjekov plašt; vojnici su i Satiri i Agame(m)noni, Ulisi (Uliksi), Polinesti... Kor trojanskih žena sjedinjuje se u Hekubu, Hekuba razjedinjuje u Kor trojanskih žena... Noćnu moru vibriraju crne prikaze majki, žena, djece, vojnika, mladića... Tragedijski diskurs, poplavu zla u svijetu mogućeg dobra, Držić priljubljuje uz ludilo, pomaknutu svijest, izgubljenost, nestajanje žrtve i osvete u prostoru u blizini mora i tvrđave – Dubrovnika.

  

  Hekubu smo, po mnogočemu senekijansku tragediju, Vesna Muhoberac i ja, Mira Muhoberac, surežirale pod naslovom Što je nama Hekuba? na temelju Držićeve Hekube inspirirane Euripidovim djelom. Potpisale smo ideju, dramaturgiju i režiju u koprodukciji Teatra M&M i Ragusina i u suradnji s DMD-om na otoku Supetru između Dubrovnika i Cavtata i na brodu. Dogodilo se to povodom 510 godina od rođenja Marina Držića Vidre (1508. – 1567.): MD510 i Godine Troje (2018.) te Europske godine kulturne baštine 2018. Žanrovski smo je podnaslovile „tragedija s pjevanjem, plesom i jaukom“, a u izvedbi su sudjelovali mahom mladi glumci i glumice.

  Praizvedba je bila 18. srpnja 2018., a premijera 19. srpnja iste godine. Predstava je završavala u smiraj dana, a publika ju je izvrsno prihvatila. Na Supetru smo probe i predstave realizirale dobrotom Nika Miljasa s kojim smo izvrsno surađivale.

  

  Pročitajte prethodni / sljedeći nastavak...

  ©Vesna M. Muhoberac, Mira Muhoberac, KAZALIŠTE.hr, 12. prosinca 2024.

  Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija

OSVRTI

• KNJIGE

  Šesta knjiga Snježane Banović - Vila Lutaka bavi se osobnim i profesionalnim biografijama izabranih dramskih, glazbenih, plesnih i filmskih umjetnica.

• ČASOPISI

  Dvobroj Kazališta 97/98 donosi raznovrsnost i širinu umjetničkoga obuhvata i individualnih motrenja aktualnih kazališnih zbivanja.

• mjuzikl

  Spektakularna premijera mjuzikla Jadnici u izvedbi kazališta Komedije, ispraćena je 10-minutnim ovacijama i sveopćim oduševljenjem publike.

• ESEJI

  Prirodnost igre koja uvlači publiku, glumci koji vjeruju u ono što igraju te istaknuta duhovna dimenzija, odlike su baštinskih tekstova i njihovih inscenacija.