Festivali, gostovanja i kazališta u inozemstvu
-
24. Gavelline večeri, Zagreb: Teatrul Clasic, Arad, Rumunjska: Jean-Baptiste Poquelin Molière, Tartuffe, red. Dan Vasile
Elemente vodvilja Vasiliu vrlo vješto koristi u svojoj režiji i tako ostvaruje zabavnu pučku predstavu koja pomalo sliči satiričkim predstavama u kojima se važno nasmijati nekoj komičnoj situaciji, dok je satira toliko općenita da se nitko ne može naći pogođenim. Ta interpretacija zasigurno osirumašuje Molièrea, no nedvojbeno nalazi zahvalnu publiku ...pročitajte cijeli tekst...
-
24. Gavelline večeri, Zagreb: Zvezdara teatar, Beograd, Srbija, Dušan Kovačević: Generalna proba samoubojstva, red. Dušan Kovačević
Inventivnost onih koji uvjeravaju samoubojicu da odustane od skoka i njegova unutraša borba između odluke da skonča i težnje da pritom nikoga ne rastuži često dovode do apsurdnih suprotnosti ili prelaze u grotesku, ali uvijek na toliko neočekivano originalan i duhovit način da nedvojbeno potvrđuju Kovačevića kao vrhunskog komediografa ...pročitajte cijeli tekst...
-
Gostovanje: Državno dramsko kazalište iz Omska (Омский академический театр драмы), Rusija: August Strindberg, Gospođica Julija, red. Evgenij Marčelli & Laboratorij suvremene ruske drame (u HNK u Zagrebu)
Piše: Olga Vujović
Iako bismo mogli odnos gospođice Julije i sluge Jeana shvatiti kao potragu za strašću koja se pretvara u proračunatost, ipak je to prvenstveno borba za prevlast. Upravo taj naglašeni element podčinjavanja koje završava tragično po inicijatora, a prikazan je razgovorom sudionika u krevetu, opravdava hladnoću...pročitajte cijeli tekst...
-
7. festival svjetskog kazališta, Zagreb: Volksbühne am Rosa-Luxemburg-Platz, Berlin, Njemačka, Voćna mušica, red. Christoph Marthaler
Piše: Matko Botić
Marthalerov kazališni imaginarij smišljen je tako da u svakom trenutku kontrira i protivi se suvremenom konzumerističkom društvu i pripadajućem mu kazalištu. Voćna mušica, poput ostalih predstava tog kazališta, programatski je osmišljena sporo i nedinamično, po načelu festina lente, bez žurbe kad se radi o bitnim stvarima
...pročitajte cijeli tekst...
-
7. festival svjetskog kazališta, Zagreb: Compagnia Scimone-Sframeli, Messina, Italija, Spiro Scimone, Kuverta, red. Francesco Sframeli
Piše: Matko Botić
Postavljanjem u kontekst ovogodišnjeg Festivala svjetskog kazališta, između Lauwersa i Marthalera, festivalski izbornici učinili su Kuverti medvjeđu uslugu grube i neravnopravne usporedbe s puno jačim igračima. Pa nije sramota imati i samo četiri predstave na festivalu, ako se kao peta može dovesti tek Kuverta ...pročitajte cijeli tekst...
-
Gostovanje: Državno dramsko kazalište iz Omska (Омский академический театр драмы), Rusija: Anton Pavlovič Čehov, Višnjik i Maksim Gorki, Na ljetovanju, red. Evgenij Marčelli (u HNK u Zagrebu)
Piše: Olga Vujović
Redatelj Evgenij Marčelli na sličan je način osmislio obje inscenacije – usredotočenost na pojedinca, komična potka (premda se inače takve drame igraju gotovo tragično), govorni dijelovi isprekidani glazbenim, čak pjevanim intervalima, naglo paljenje svjetala u gledalištu kao završetak pojedinog čina što je iznenadilo publiku nenaviklu na takva rješenja ...pročitajte cijeli tekst...
-
7. festival svjetskog kazališta, Zagreb: Needcompany, Bruxelles, Belgija, Isabellina soba, red. Jan Lauwers
Piše: Matko Botić
Isabellina soba rijedak je primjer predstave u kojoj se maestralna redateljska vizija bešavno spojila s začuđujuće intenzivnom grupnom energijom darovitih i inteligentnih izvođača, te je kao takva zasigurno jedno od najkvalitetnijih stranih gostovanja u Hrvatskoj ove godine. Bio sam na večeri kod Jana i njegovih prijatelja, jako sam se dobro zabavio ...pročitajte cijeli tekst...
-
7. festival svjetskog kazališta, Zagreb: Théâtre Vidy, Lausanne, Francuska, Stifterove stvari, red. Heiner Goebbels
Piše: Matko Botić
Vlasnik stvari u Goebbelsovoj predstavi je Adalbert Stifter, austrijski pisac i slikar s početka devetnaestog stoljeća. Iako je Goebbelsov tehnicistički i dehumanizirani kazališni mehanizam povremeno hladan i pretjerano distanciran, mora se priznati da je i u kazalištu za promjenu bilo vrlo ugodno umjesto s ljudima družiti se – sa Stifterovim stvarima ...pročitajte cijeli tekst...
-
7. festival svjetskog kazališta, Zagreb: Dramsko kazalište Maly, St. Peterburg, Rusija, Vasilij Grosman, Život i sudbina, red. Lev Dodin
Piše: Matko Botić
Život i sudbina lijep je, gotovo ogledni primjer klasične predstave koja zastaje na pola puta: literatura je u njoj dominantna, no povremeno bljesne i istinska kazališna magija. Predstava je to koji kopa po ranama prošlosti iz vremena Drugoga svjetskog rata, pokušavajući raskrstiti s nagomilanim nacionalnim mitovima i zabludama
...pročitajte cijeli tekst...
-
Dramski program 60. Dubrovačkih ljetnih igara, 10 srpnja – 25. kolovoza 2009.
Piše: Tomislav M. Bonić
Orlandom nagrađeno Fabreovo plesno-teatarsko uprizorenje (u kojem je nastupilo i troje hrvatskih izvođača) bio je pun pogodak, belgijski enfant terrible suvremene umjetnosti pokazao je kako se danas radi suvremeno kazalište, a radikalna kritika suvremenog potrošačkog društva prožeta ironijom i metaironijom bila je uvjerljivo najbolja predstava...pročitajte cijeli tekst...
-
60. Dubrovačke ljetne igre: HNK iz Zagreba i Festivalski dramski ansambl, William Shakespeare, Hamlet, red. Ivica Kunčević
Piše: Tomislav M. Bonić
Kunčevićev Hamlet definitivno nije katarzična Shakespearova tragedija u renesansnim kostimima i s Hamletovim monolozima kao vrhuncima predstave. Riječ je o predstavi koja pomalo luta od izvanrednih rješenja, vrlo dobrih glumačkih ostvarenja, do izgubljenosti u zamkama dramaturgije i već viđenog
...pročitajte cijeli tekst...
-
Dramske izvedbe na 13. Zadru snova, 7–14. kolovoza 2009.
Kaotičnost i razornost teksta kao da se otjelovila u izvođačkoj praksi, kreirajući time zatvoreni i apatični krug iz kojeg ne uspjevaju pobjeći ni tjelesne ni glasovne bravure. Često se koristeći otjelovljenjem teksta kao metodom rada Buljan kao da namjerno destruira autoopsesivnost i zatvorenost Koltèsova teksta u orgijastičku i vizualno iscrpljujuću kazališnu viziju ...pročitajte cijeli tekst...
-
13. Zadar snova, 7–14. kolovoza 2009.
Piše: Mario Županović
Zadar Snova ima stalnu (ne i mnogobrojnu) publiku sve istančanijeg ukusa koja posjećuje gotovo sve programe. Medijska je potpora u lokalnoj sredini, blago rečeno, nedostatna; a isti je problem prisutan kada je riječ o cjelokupnoj zadarskoj sceni tijekom cijele godine. Iz nedostatnog feedbacka proizlaze poteškoće koje se odražavaju na status i ugled festivala ...pročitajte cijeli tekst...
-
Kazalište Ulysses, Brijuni: Jean-Baptiste Poquelin Molière, Don Juan, red. Paolo Magielli
Piše: Olga Vujović
Magelli je za lik zavodnika i buntovnika odabrao Rakana Rushaidata, čija vješta rječitost ukazuje da je to spretni manipulator osjećajima, bezobzirni osvajač i znatiželjni istraživač. Slugu Sganarella utjelovljuje izvrsni Milan Pleština, a upravo je tjelesna razlika dvojice glumaca dodatna naznaka različitosti karaktera likova
...pročitajte cijeli tekst...
-
60. Dubrovačke ljetne igre: Troubleyn u koprodukciji s Dubrovačkim ljetnim igrama (HR), Festival Internacional de Teatro 'Santiago a Mil' (Santiago de Chile, CL), Peak Performances @ Montclair State University (US), Tanzhaus NRW (Düsseldorf, DE), deSingel (Antwerpen, BE), Théâtre de la Ville (Paris, FR): Jan Fabre, Orgija tolerancije, red. Jan Fabre
Piše: Tomislav M. Bonić
Orgija tolerancije donosi vrlo dobru kritiku suvremenosti, izvođači izvanredno prelaze iz tjelesnog u verbalni i glazbeni teatar te obratno. Fabre nudi sarkazam i ironiju, kao još jedine moguće obrane od naleta obmana društvenosti u kojoj čovjek više nije homo politicus, već homo emptor, što se ogledaj u svim elementima predstave
...pročitajte cijeli tekst...
-
60. Dubrovačke ljetne igre: Ivo Vojnović, Na taraci, red. Joško Juvančić, Park Umjetničke škole
Piše: Tomislav M. Bonić
Na taraci je dobra predstava, rađena u ključu Juvančićeve klasične režije, no pitanje je zašto se Igre Vojnoviću, nakon sjajnog Ekvinocija na Lokrumu, nisu odužile pravom premijerom, primjerice i logično Maškaratom ispod kuplja na nekom drugom scenskom prostoru, ispitivajući nove granice ambijentalnosti. ...pročitajte cijeli tekst...
-
23. Eurokaz, Zagreb: Nicolas Varchausky i Eduard Molinari uz suradnju Saše Božića i Simona Bogojevića Naratha, Tertulia
Piše: Olga Vujović
U potrazi za porukom (onostranom, dakle povijesnom) posjetitelji se domišljaju o čemu se radi. Osobno mi je dojmljiviji dio Tertulie bila glazba, točnije odabir i preplitanje zvukova – mističnost neosvijetljenog prostora unutar kojeg svjetlucaju grobne lampice a u svijest se uvlače djetinji strahovi od nepoznatoga ...pročitajte cijeli tekst...
-
23. Eurokaz, Zagreb: Knjiga mrtvih. Hommage Kugla glumištu, red. Zlatko Burić Kićo
Piše: Olga Vujović
Knjiga mrtvih niže prizore koje možda ne možemo u potpunosti pratiti, no sugestivnost i poetičnost izvedbe vodi nas u posebno stanje duha. Gdje je prošlost, koliko je mrtva i koliko su sjećanja varljiva? Čini se da nakon izvedbe nitko ne pokušava odgovoriti na ta pitanja. Naprosto se prepuštamo izazvanom stanju duha, čime se malokoja predstava u nas može pohvaliti ...pročitajte cijeli tekst...
-
23. Eurokaz, Zagreb: Forced Entertainment, Spektakularno, red. Tim Etchells
Piše: Igor Tretinjak
Forced Entertainment u predstavi Spektakularno na zanimljiv i slojevit način propitkuju kazalište, kazališni čin i kazališnu recepciju, no sama ideja dekonstrukcije i ironična odmaka prebrzo se potroši te, nedovoljno obogaćena vanjskim elementima, postaje zamorna i sama sebi svrhom
...pročitajte cijeli tekst...
-
23. Eurokaz, Zagreb: Hotel Modern, Kamp, autori Herman Melle, Pauline Kalker i Arlene Hoornweg
Piše: Igor Tretinjak
Kamp rekonstruira jedan dan u nacističkom logoru Auschwitz, sa svim ključnim događajima logoraške svakodnevice, a preciznošću, vizualnom i auditivnom opipljivošću bezizlaznosti, lutkarskim umijećem i sposobnošću da patnju cjeline i bezimenosti prenese na pojedinačnu patnju, u potpunosti zatiče gledatelja i suočava ga sa svijetom jeze. ...pročitajte cijeli tekst...
-
23. Eurokaz, Zagreb: Scenes de la terre / Cie 111, Sedam dasaka varke, red. Aurélien Bory
Piše: Igor Tretinjak
Oduševljava povjerenje glumaca u scenske partnere, o kojima ovisi uspjeh scenskog prikaza. Cijelu predstavu prožima snažan kolektivan duh, svaki glumac na sceni uvijek zna što mu je činiti te sve, bez verbalne komunikacije, u potpunosti funkcionira s nevjerojatnom dozom preciznosti
...pročitajte cijeli tekst...
-
33. dani satire, Zagreb: Beogradsko dramsko pozorište, Srbija, Simon Bent, Elling, red. Marko Manojlović
Piše: Olga Vujović
Naslovni lik Elling prepun je strahova, mamin sin i pomalo asocijalan, izuzetno pronicljiv i neposredan, pa su smješni i tikovi kojima glumac Pavle Pekić dočarava tog, saznajemo, underground pjesnika. Iako se smiješimo gledajući ga, osjećamo puno simpatije za njegov put iz izolacije koju je nametnuo sam sebi ...pročitajte cijeli tekst...
-
33. dani satire, Zagreb: Slovensko narodno gledališče Maribor: Joe Orton, Pornoskop ili što je vidio sobar, red. Mateja Koležnik
Piše: Matko Botić
Ortonov komad vješto je skrojen vodvilj koji šarmantno provocira građanski moral u drugoj polovici prošlog stoljeća, ali danas, nakon svih opscenosti i šokova nove europske drame u međuvremenu, izgleda poput Feydeaua koji je malo popio. Staromodno, benigno i, u nedostatku boljeg opisa, malo nepotrebno
...pročitajte cijeli tekst...
-
16. međunarodni festival malih scena, Rijeka: OKT Vilniaus miesto teatras, Litva: William Shakespeare, Hamlet, red. Oskaras Koršunovas / Volksbühne am Rosa-Luxemburg-Platz, Berlin, Njemačka: Bertolt Brecht, Onaj koji kaže da, onaj koji kaže ne, red. Frank Castorf
Piše: Iva Rosanda Žigo
Smjestivši Hamleta u glumačku garderobu u kojoj glumci pripremajući se za predstavu sjede pred ogledalima i glasno izgovaraju pitanje Tko si ti? – Koršunovas jasno ukazuje kako se sve što pratimo na pozornici može protumačiti kao specifično propitivanje suprotnosti i dvojnosti. Shakespeareov predložak presložen je na sasvim originalan način ...pročitajte cijeli tekst...
-
16. međunarodni festival malih scena, Rijeka: Narodno pozorište u Beogradu, Lukas Barfuss, Seksualne neuroze naših roditelja, red. Tanja Mandić Rigonat
Piše: Iva Rosanda Žigo
Osobito valja istaknuti Doru Nade Šargin kojoj je u potpunosti uspjelo prikazati proces društvenoga umrtvljivanja duševno bolesne osobe što je zbog svoje različitosti osuđena na propast. Nada Šargin izrazitom je koncentriranošću iznjela tragiku lika koji je zbog neznanja okoline označen i bačen u ralje neurotičnoga suvremenog društva
...pročitajte cijeli tekst...
-
19. Marulićevi dani – 7. zadnji dan festivala, Csokonai Theatre, Debrecen, Mađarska: Marin Držić, Dundo Maroje, red. Attila Vidnyánszky
Piše: Vlatko Perković
Redateljska teza unaprijed se nametnula i onemogućila gledatelja da sam dokuči umjetničku stvarnost djela. Međutim, u konkretnom slučaju za gledatelja je zalazak u taj prostor umjetničke tajne bio bespotreban. Kazališni čin se ostvarivao kao hladni medij koji je iz sebe isključivao gledatelja, njegovu umjetničku percepciju ...pročitajte cijeli tekst...
-
19. Marulićevi dani – 6. dan: Kamerni teatar 55, Sarajevo; Dubravko Mihanović, Žaba, red. Elmir Jukić
Piše: Vlatko Perković
Nesumnjivo dobru dramu sarajevski glumci Mirsad Tuka, Aleksandar Seksan, Moamer Kasumović, a na čelu s, što je za vrijednost predstave svakako bilo presudno, Emirom Hadžihafizbegovićem, izveli tako doživljeno, s očiglednim unutarnjim motivacijama svega izrečenog i učinjenog, da je njezina literarno-kazališna vrijednost nadograđena
...pročitajte cijeli tekst...
-
19. Marulićevi dani – 5. dan: Teatar EXIT, Zagreb; Saša Anočić, Kauboji, red. Saša Anočić
Piše: Vlatko Perković
Kauboji se ne oslanjaju na neki objavljeni scenaristički predložak, Njihov je cilj posve drugi. Oni teže za izrazom, za takvom formom koja je u stanju i najbanalniju epizodu uzdići do estetske razine koja umjetnički prasak postiže činom pretvorbe glumca u ono što on nije ili teži za glumčevim stvaranjem nečega čega nema. Kauboji su vrhunski estetski i artistički doseg ...pročitajte cijeli tekst...
-
19. Marulićevi dani – 4. dan: Vlatka Vorkapić, Judith French, red. Vlatka Vorkapić i Milan Rakovac, Riva i druxi – Stižu drugovi, red. Lary Zappia
Piše: Vlatko Perković
Neizostavno valja istaknuti vrijedan glumački izraz Aleksandra Cvjetkovića u ulozi Grge u predstavi Riva i druxi. Njegovo vladanje dijalektima dvaju različitih jezika, a potom i samim književnim govorima, doimalo se besprijekornim, odisalo je lakoćom i autentičnošću izražavanja čovjeka koji je prošao kroz sve povijesne faze jednog kraja i muku dvaju naroda ...pročitajte cijeli tekst...
-
19. Marulićevi dani – 3. dan: Vedran Matošić, Toma Niger: O Marulu, red. Zlatko Bourek
Piše: Vlatko Perković
Toma Niger: O Marulu u izvođemju Ratka Glavine bio je proces samopročišćavanja, muka dosluhivanja s Istinom koja bi ga mogla privesti oslobođenju, ili razložnim vapajima pokajanja i utjecanja Božjoj Milosti. Ratko Glavina je, što nije nimalo lako i što mogu samo povlašteni, 45 minuta publiku držao u koncentraciji osamljenog suočenja dramske osobe s Bogom ...pročitajte cijeli tekst...
-
19. Marulićevi dani – 2. dan: GK Gavella, Zagreb, Filip Šovagović, Ilijada 2001., red. Filip Šovagović
Piše: Vlatko Perković
Ilijada 2001. Filipa Šovagovića nije kazališni događaj kojem treba davati legitimitet pišući o njemu čak i lošu kritiku. Ostaje samo zabilježiti čuđenje zbog toga što vrijedni akademski glumci pristaju da "razdiru strasti u krpe, u prave dronjke, rascjepljuju uši gledaocima u parteru" stoga da bi izrazili nešto što, gledajući dramaturški, nije ništa ...pročitajte cijeli tekst...
-
19. Marulićevi dani – 1. dan: Zagrebačko kazalište mladih, Rene Medvešek, Najbolja juha! Najbolja Juha!, red. Rene Medvešek
Piše: Vlatko Perković
Ono što autora zanima, istraživanje je mogućnosti izlaska iz općeg sistema/sustava. On taj sistem osjeća kao općost u kojoj se svaka pojedinačnost – bilo da se radi o društvenim ideološkim pojavnostima ili normama umjetnosti – očituje kao mehanizam koji djeluje u zamci svoje neslobode, kao funkcioniranje a priorne zadanosti koju imenuje fašizmom ...pročitajte cijeli tekst...
-
Reportaža: Premio Europa per il teatro, 13. Europska kazališna nagrada i 11. europska nagrada Nova kazališna stvarnost, Wroclaw, Poljska, 31. ožujka – 5. travnja 2009.
Piše: Olga Vujović
Apsolutni ljubimac gledatelja ovogodišnje Europske kazališne nagrade bio je Pippo Delbono, talijanski glumac i redatelj koji kroz kazalište propituje najdublje ljudske emocije, poput bolesti, beskućništva i deformacija. I sam dotaknut bolešću, Delbono pokazuje kako stvarnost nadahnjuje, a njezino rastakanje može dovesti do fantastičnih umjetničkih rezultata ...pročitajte cijeli tekst...
-
2. međunarodni festival cabareta Gumbekovi dani, Zagreb
Piše: Olga Vujović
S predstavom pod naslovom Najbolje od… (u originalu Cafè Sconcerto) nastupili se talijanski glumci i izvrsni pjevači iz Mestrea, Monica Zuccon i Salvatore Esposito. Čak i oni manjkava znanja talijanskoga jezika mogli su uživati u njihovim jednostavnijim doskočicama i odličnim pjesmama, a znalci su nedvojbeno pokazivali oduševljenje
...pročitajte cijeli tekst...
-
Narodno pozorište Toša Jovanović, Zrenjanin: Boris Senker, Kron – (P)lutajuće glumište, red. Robert Raponja
Senkerova drama propituje jednu od esencijalnih tematika teatra, njegov odnos spram vremena. Bilo da postavlja pitanje na koji način današnje kazalište poima i koristi svoju vlastitu povijest, bilo da vrijeme shvaća kao sklop društvenih vrijednosti koje oblikuje i utječe na teatar, Autor u središte djela stavlja upravo pitanje evolucije teatra i njegovog mijenjanja...pročitajte cijeli tekst...
-
Gostovanje: Jugoslavensko dramsko pozorište, Beograd, Francois-Marie Arouet Voltaire, Kandid ili Optimizam (Candide), red. Aleksandar Popovski (u GDK Gavella, Zagreb)
Piše: Matko Botić
Candide ili Optimizam Aleksandra Popovskog zrelo je djelo redatelja iz izgubljene generacije, koja je tridesete provela ratujući teatrom protiv ludila i rata, a danas grozničavo traži nove načine izražavanja u vremenu u kojem puške miruju, ali gorčina ne jenjava. Popovski je izabrao put povratka u kazališnu iluziju i čini se da je na pravom putu
...pročitajte cijeli tekst...
Arhiv
