Emotivni naboj i razgaljena publika

27. Baštinski dramski tekstovi na scenama zagrebačkih kazališta: Tomislav Bakarić, Hasanaga, red. Marin Carić, HNK u Zagrebu, 1999., 3/4

  • Mladen Vulić i Mirta Zečević

    Zoran Bilandžija u Novom listu citira samog redatelja Marina Carića, koji Hasanagu smatra najboljim Bakarićevim dramskim tekstom. Posebno ističe trajnu privlačnost priče o Hasanaginici: „Priča o Hasanaginici koja je od prvog prijevoda 1774. postala jedna od najprevođenijih pjesama usmene narodne književnosti, danas ne pobuđuje ništa manji interes od onoga što ga je izazvala u tadašnjih romantičara.“ Time se drama jasno pozicionira kao most između tradicije i suvremenog kazališnog senzibiliteta.

    O snažnom odjeku predstave kod publike svjedoči i Branko Benažić u listu ZET-a, u kojem piše o oduševljenom pljesku na premijeri, ali i o jednakoj reakciji na desetoj reprizi, što upućuje na trajni interes gledatelja. „Dragan Despot je dao iznimnu ulogu, kao i Mirta Zečević kao njegova Ljuba. Ivan Brkić je kao fra Lovro bio izvanredan. Isto kao i Zijad Gračić kao imotski kadija ali i Dušan Gojić kao sluga Husein. Zbog svega toga treba pogledati ovu predstavu koja mnogo govori o svima nama.“

    Mladen Vulić, Iva Derniković i Zijad Gračić

    Lidija Zozoli u Vijencu analitičnije pristupa naslovnom liku, interpretirajući Hasanagu prvenstveno kao ratnika koji nema mogućnost izbora, već je prisiljen slijediti zapovijedi čak i onda kada su one u suprotnosti s njegovim osobnim uvjerenjima i moralnim načelima. Hasanaga postaje simbol pojedinca zarobljenog u mehanizmima moći i ratne logike. Dragan Despot prema Zozoli je prenapregnuti ratnik koji balansira na rubu ludila. Pesimizam i bezizlaznost situacije, svjesno gubljenje ljubavi, ne slama Hasanagu. Despot je prikazao Hasanagu kao jaki lik, ali „mu nije dao mekoće u pokretu ili gesti tako da njegov konačni izbor nije predaja nego samurajsko ritualno samoubojstvo.“

    Govori o razlozima postavljanja Bakarićeve drame na repertoar, koja bi nam trebala puno toga reći, no sve se zaustavlja na promatranju. O redatelju Marinu Cariću kaže kako „nije želio nametati redateljsku viziju te je u potpunosti poštovao Bakarićev dijalog. Minimalna intervencija su Agini bojovnici (grupa Zli Bubnjari) čije pojavljivanje olakšava promjene prizora i bez pretjerivanja dobiva važno mjesto tijekom predstave.“ Zaključuje da su završni prizori premijere naveli mnoge gledatelje da posegnu za maramicama. „A to je slučaj koji treba zabilježiti.“

    Dubravka Lampalov-Malešević u drugom izdanju Jutarnjeg lista također naglašava kako je premijera bila dupkom puna te da je izazvala velik interes javnosti. Posebno oduševljenje publike pobudila je upravo skupina Zlih bubnjara, čija je energija dodatno pojačala ritam i dramatiku izvedbe. Bakarićeva Hasanaga čita se kao svojevrsna reinterpretacija poznate priče o Hasanaginici, ispričane kroz optiku ratnika Hasanage, što je jasno naznačeno i podnaslovom Ratnikova tragična priča u sedam slika. Upravo taj pomak fokusa omogućio je nov pogled na poznati narativ.

    Zlatko Kauzlarić Atač, kostimografKostimograf predstave Zlatko Kauzlarić Atač jedan od najznačajnijih autora vizualnog identiteta hrvatskog kazališta druge polovice 20. i početka 21. stoljeća. Njegov rad obilježen je snažnom likovnošću, autorskom prepoznatljivošću i iznimnim osjećajem za odnos kostima, prostora i glumčeva tijela na sceni.

    Kao kostimograf surađivao je s brojnim vodećim redateljima i kazalištima, oblikujući kostime za dramske, operne i baletne predstave. Njegova kostimografska rješenja često nadilaze ilustrativnu funkciju te postaju nositelji značenja, simbolike i emocionalnog naboja predstave. Atač se služio raznolikim materijalima i stilovima, spajajući povijesne reference sa suvremenim likovnim izrazom.

    Osim u kazalištu, Zlatko Kauzlarić Atač ostvario je zapažen opus u području filma, televizije i likovne umjetnosti. Njegov rad višestruko je nagrađivan, a njegov doprinos trajno je obilježio hrvatsku kostimografiju i scensku estetiku.

    Pročitajte prethodni / sljedeći nastavak...

    ©Snja Ivić, KAZALIŠTE.hr, 9. prosinca 2025.

    Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija
● naslovna● dramske premijere● festivali● za djecu● mjuzikl● intervjui● osvrti
<● pišite nam